Ključni kineski indeks CSI 300 jučer se spustio 6,8 posto, što je najveći dnevni pad u ovoj godini. Već kao uvertira u posve očekivani, te dugo odgađani obračun sa “špekulativnim aktivnostima”, kineska je središnja banka samo tijekom ove godine dva puta podigla ključne kamatne stope, gajeći iluzije da bi na krilima neznatno restriktivnije monetarne politike napokon mogao (barem donekle) splasnuti silni entuzijazam koji već mjesecima demonstriraju domaći investitori. No takvi potezi gotovo da nisu imali nikakvoga odjeka na domaćem tržištu kapitala, baš kao niti edukativne akcije vladajućih garnitura, koje sada, zahtijevajući primjerice od studenata da se suzdrže od kockanja na tržištu kapitala, od ulagača traže i potpis na dokument pretrpan silnim upozorenjima o najrazličitijim rizicima koji vrebaju na tržištu kapitala.

Fantastične brojke
Dotična izjava, posve uobičajena za organizirana tržišta dionica, u ovom slučaju ponajprije korespondira s pokušajem zastrašivanja malih ulagača, ohrabrenih dramatičnim rastom cijene dionica koji djeluje doista primamljivo. Uostalom, tržišna kapitalizacija domaćih izdanja samo u ovoj je godini već udvostručena (na 2,5 bilijuna dolara), ilustrirajući spektakularne stope rasta kojima su se kineski burzovni indeksi izvedbom već odavno odvojili od ostatka regije (i svijeta). Otuda i brojka od 22 milijuna novih računa otvorenih pri brokerskim kućama samo u ovoj godini, premašena brojka od 100 milijuna dioničara ili pak prosjek od 300 tisuća novih računa dnevno, koliko je otvoreno prošloga tjedna. Nakon toga je postalo jasno da stock market bubble iziskuje puno agresivnije i konkretnije mjere, kako se stvari ne bi potpuno otele kontroli, te osiguralo relativno meko prizemljenje. U međuvremenu je popis imena koji sustavno upozoravaju na veliku mogućnost korekcije sustavno bujao, a među pridošlicama se našao i ugledni Mark Mobius (Templeton Asset Management), otvoreno priželjkujući korekciju od oko 30 posto. I kad već nije išlo milom, moglo bi – silom. Više od polovice dionica u sastavu CSI 300 indeksa jučer je došlo do donjeg limita dnevnih oscilacija (-10 posto), a ukupan je promet (više od 50 milijardi dolara) nadmašio dnevni promet registriran ovoga tjedna na New York Stock Exchange, potaknuvši intenzivnu rasprodaju, najprije u regiji, a zatim i na globalnoj razini.

Stiže porez?
Makar najnovija epizoda, valja upozoriti na to, vjerojatno nije i posljednja, i upravo ta činjenica puno više zabrinjava ulagače od najnovijeg povećanja svojevrsnog poreza na transakcije vrijednosnim papira, koji je utrostručen, “kako bi se osigurao zdrav razvoj tržišta kapitala”. Ali uz vrlo nisku bazu, aktualna stopa od 0,3 posto, prema procjenama većine promatrača, neće značajnije ohladiti pregrijano tržište, zbog čega se sve više špekulira o uvođenju poreza na kapitalnu dobit. A to je, uz otvaranje mogućnosti za odljev kapitala u inozemstvo, te povećani broj inicijalnih javnih ponuda, kako bi se povećala ponuda i apsorbirale enormne količine kapitala, vjerojatno krajnja mjera koja bi mogla isprovocirati slom tržišta, a zatim i socijalne nemire.

Deset posto sobarica dalo otkaz zbog burze

Masovan je ulaz na tržište od strane retail ulagača poprimio doista alarmantne razmjere. Tako, primjerice, lokalna agencija za zapošljavanje navodi kako je tijekom prvog kvartala oko 10 posto registriranih sobarica u Shanghaiju dalo otkaz, shvativši kako se puno bolje živi od investicija u domaće dionice. A budući je uloga banaka u financiranju takvih avantura uvelike ograničena, u pitanju su životne ušteđevine milijuna obitelji, što dodatno otežava pozicije vladajuće garniture.

Slom burze ne bi pogodio svjetsko tržište

Čak i ako je bivši predsjednik Feda Alan Greenspan u pravu kad predviđa dramatične događaje na kineskom tržištu, nije vjerojatno da će to utjecati na međunarodnu ekonomiju. Zaključak je to međunarodnih ekonomista i bivših državnih službenika koje je anketirao Bloomberg. Smatraju da kineska ekonomija ima malo veze s tržištem kapitala. Ekonomisti navode kako je razlog za povjerenje u kinesku ekonomiju i taj što su se kompanije širile zahvaljujući zaradi, a ne koristeći izdanja dionica kao izvor financiranja. Lani su kompanije zaradile 1,88 tisuća milijardi juana, dok je prodaja dionica iznosila 197 milijardi juana.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret