Opterećujući regulatorni "tsunami" s jedne strane i prilika da domaće kompanije dođu do povoljnog financiranja s druge,  glavne su značajke dvogodišnjeg hrvatskog članstva u Europskoj uniji za fondovsku industriju. Hrvatski otvoreni investicijski fondovi u EU su ušli s 14,9 milijardi kuna imovine pod upravljanjem uz dodatnih 1,6 milijardi kuna u zatvorenim i nekretninskim fondovima.

Dvije godine kasnije, imovina otvorenih i UCITS fondova iznosi 14,5 milijardi kuna, tri posto manje. Međutim, prije ulaska u članstvo fondovska je industrija brojala 113 otvorenih investicijskih fondova, četiri zatvorena, tri zatvorena nekretninska fonda te dva osnovana posebnim zakonom. Otvorenih i UCITS fondova danas je 83, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), ali tu je i 14 alternativnih fondova s privatnom ponudom s 236,7 milijuna kuna imovine te tri posebna alternativna fonda s privatnom ponudom koji upravljaju s 8,4 milijuna kuna. Ono što je obilježilo članstvo Hrvatske u EU kada je fondovska industrija u pitanju je gomila nove regulative, može se iščitati iz stava Hrvoja Krstulovića, predsjednika Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Ulaskom u EU smo prenijeli u hrvatsku regulativu pravnu stečevinu EU, u našem konkretnom slučaju to su UCITS IV i AIFM direktiva koje reguliraju poslovanje investicijskih fondova. Također govorimo i o manjim direktivama i podzakonskim aktima koji su prenijeti odnosno doneseni. Naglasio bih i veći broj uredbi EU koji su izravno primjenjivi u svim državama-članicama pa tako i u RH. Sve navedeno stvara jedan 'regulatorni tsunami', ali to vrijedi ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu EU", naglašava Krstulović. Dodaje kako su regulatorni zahtjevi EU zaista znatni i opterećuju poslovanje cijele industrije. "Ekonomija obima je ono na što u EU računaju i s obzirom na imovinu s kojom upravljaju društva u EU, znatno im je lakše implementirati zahtjeve", ocjenjuje Krstulović.

"Moram naglasiti da neki od potencijalnih EU zahtjeva mogu izazvati znatne negativne posljedice za hrvatski fondovski sektor, kao što je uvođenje poreza na financijske transakcije ili direktiva o novčanim fondovima koja je neprimjenjiva za kunske novčane fondove u RH koji čine preko 50 posto imovine investicijskih fondova u Hrvatskoj", ističe Krstulović. S druge strane, standardizacija regulative daje povjerenje stranim potencijalnim ulagateljima, u prvom redu institucionalnim, u hrvatski regulatorni okvir.

"Ne moramo objašnjavati lokalne specifičnosti kada ih nema. UCITS je postao brand unutar EU, ali i u svijetu. Unutar UCITS direktive je predviđeno vrlo jednostavno 'notificiranje' fondova u drugoj državi članici kako iz Hrvatske u EU tako i iz EU u Hrvatskoj. S tom mogućnošću nam se otvara europsko tržište ukoliko imamo proizvod koji je konkurentan i poseban", naglašava prvi čovjek domaće fondovske industrije.

Prema njegovim riječima, to bi mogli biti fondovi sa regionalnim strategijama jer u EU nema puno analitičara i fond menadžera koji su specijalizirani za ovu regiju. "Prodajom takvih fondova u EU bi se posljedično povećala količina sredstava raspoloživa kvalitetnim domaćim izdavateljima za financiranje putem tržišta kapitala. Tu vidim potencijal i šansu. Druga strana novčića je i mogućnost ponude EU fondova kod nas što bi nam svakako povećalo konkurenciju", kaže Krstulović.