Postupno smanjivanje kreditne aktivnosti banaka obilježilo je i rujan. Plasmani nebankarskom sektoru u tom su mjesecu, u kunskom iskazu, smanjeni za 1,8 milijardi kuna ili 0,7 posto. Stvarno smanjenje, kad se isključi utjecaj promjene tečaja, je upola manje,  ali ipak ne malih 800 milijuna kuna ili 0,3 posto, ističe se u analizi središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Uz postupno razduživanje stanovništva koje je prisutno već više od tri godine, umjereno razduživanje poduzeća primjetno je posebice u posljednjih nekoliko jeseci ove godine i kod poduzeća. Na njih se, pak, odnosi i veći dio spomenutog rujanskog smanjenja kredita, a u HNB-u to u prvom redu pripisuju stanjem u realnom sektoru gospodarstva u kojemu ni nadalje nema oporavka gospodarske aktivnosti. Kod privatnih se poduzeća, uz to, i u trećem kvartalu (u srpnju i kolovozu) nastavlja blagi pad inozemne zaduženosti. "Vrijednost njihovih novougovorenih inozemnih kredita iznosila je samo polovinu pretkrizne vrijednosti, a smanjene su i obveze koje dospijevaju na naplatu", ističu u HNB-u. Vezano uz inozemni dug poduzeća, ističe se i kako dio njih koji su u financijskim problemima ne otplaćuje dospjele obveze pa su porasla i kašnjenja u otplati glavnice i kamata.

Ta su kašnjenja dosegnula razinu od 1,4 milijarde eura, što predstavlja 8,6 posto inozemnog duga privatnih poduzeća. U odnosu na pokazatelje problema u servisiranju dugova po domaćim kreditima, kašnjenja poduzeća u ispunjavanju obveza po inodugu možda se i ne čine velikim, ali o trendu dovoljno govori podatak iz HNB-ove analize da je u pretkriznom razdoblju udjel kašnjenja bio na približno tri posto ukupnog iznosa vanjskog duga privatnih poduzeća.Kad su posrijedi domaći krediti i poduzeća, posljednje analize kvalitete kreditnog portfelja banaka upućuju na osjetno daljnje pogoršanje u 2012. Udjel djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u sektoru poduzeća porastao je sa 20 posto s početka godine na 24,4 posto na kraju rujna. Premda se i kod stanovništva bilježi porast tzv. loših kredita, i to sa 8,6 na 9,3 posto, jasno je da je za ukupni rast udjela problematičnih plasmana (svim sektorima) sa 12,4 na više od 14 posto, glavni krivac pogoršanje naplate u korporativnom segmentu. Djelomično ili potpuno nenadoknadivim kreditima  vodi se u tom sektoru potkraj rujna gotovo 28 milijardi kuna kredita, što je gotovo 70 posto iznosa takvih kredita (40 milijardi) na ukupnom portfelju nešto manjem od 290 milijardi kuna.

U odnosu na kraj 2011.  djelomično ili potpuno nadoknadivih kredita danas je za oko 3,2 milijarde kuna više. U isto vrijeme, iznos dospjelih potraživanja po kreditima poduzećima u devet je mjeseci ove godine porastao za oko 2,5 milijarde kuna, na ukupno 20 milijardi, a banke su u istom razdoblju povećale tzv. ispravke vrijednosti kredita tvrtkama sa 8,7 na 9,3 milijarde kuna. Uključujući sve sektore, rezervacije se polako približavaju razini od 17 milijardi kuna, dok su, prema nekonsoliriranim revidiranim podacima, na kraju prošle godine bile dvije milijarde kuna manje. Od gotovo 126 milijardi kuna kredita stanovništvu na kraju rujna, djelomično ili potpuno nenadoknadivima smatra se nepunih 11,8 milijardi, dok je početkom godine takvih bilo 11 milijardi.  Najveći dio problematičnih plasmana stanovništvu, oko 7,3 milijarde, odnosi se na tzv. ostale kredite (gotovinske, nenamjenske), dok je stambenih problematično 3,5 milijarde kuna.

Kuna i dalje stabilna, ali…

Prosječan tečaj u 2012. najviši u posljednjih devet godina

Prosječan tečaj eura prema kuni u ovoj godine je oko 7,53 kune za euro. To je i razina s kraja listopada, a u HNB-u ističu da je toliki i prosjek za prvih 8 mjeseci. Viši prosječni tečaj u 2012. (nakon lanjskih 7,43) bio je očekivan zbog usporenih tokova kapitala, a premda prosječna deprecijacija od nešto više od 1 posto potvrđuje relativnu stabilnost, ovogodišnji će prosjek ispasti najviši u zadnjih 9 godina. Posljednji put viši od 7,50 kuna za euro bio je još 2003. godine.