Najveći ovogodišnji dobitnici na domaćem tržištu kapitala (prema kriteriju rasta cijene dionica) do sada su uglavnom pristizali iz redova outsidera, mahom slabo likvidnih izdanja koja se u najmanju ruku ne pojavljuju često u dnevnim izvješćima sa Zagrebačke burze. I kojima je upravo niska razina likvidnosti vjerojatno dosta pripomogla u stjecanju statusa zapaženih dobitnika osiguravši dramatičan rast cijene dionica u uvjetima mizernog ili barem skromnog obujma trgovine. Zbog čega još više iznenađuje srpanjski scoreboard, na kojem je čelnu poziciju, a prema ostvarenom rastu cijene u uvjetima ljetne letargije, obilježene upravo znatno nižom razinom likvidnosti zauzelo jedno od najaktivnijih domaćih izdanja.

Rezultati podigli Dubrovčane
O čijoj popularnosti u jeku sezone godišnjih odmora najbolje svjedoči činjenica da je prosječnim dnevnim prosjekom u kategoriji prikupljenog prometa tijekom srpnja (dva milijuna kuna) bitno nadmašen ukupan ovogodišnji rezultat (nešto niži od 1,7 milijuna kuna). Riječ je o Atlantskoj plovidbi (ATPL-R-A), čija je tržišna kapitalizacija tijekom srpnja uvećana za čak – trećinu. Ili točnije, za 35,3 posto, zaustavivši se na 2300 kuna, da bi još u prvim danima kolovoza optimisti podigli ljestvicu još i više, pogurnuvši dionice do svježeg rekorda od 2500 kuna ponajprije zahvaljujući pozitivno intoniranim poslovnim rezultatima iz prvih šest mjeseci tekuće godine, o čemu je ionako bilo dosta govora tijekom protekloga tjedna. No dionicama dubrovačkog brodara društvo su ponovo pravila znatno manje likvidna izdanja, od kojih, barem u Top 10 segmentu, niti jedno nije uspjelo namaknuti prosječan dnevni promet veći od milijun kuna. Najbliži tom rezultatu bili su Mlinar (MLNR-R-A) i Luka Rijeka (LKRI-R-A), a potonja je ujedno i posljednja u nizu dionica koje su tijekom srpnja ostvarile rast cijene veći od 30 posto. S druge pak strane, imena kao što su Saponia (SAPN-R-A) i Lantea (LANT-R-A) na samom su začelju ljestvice najlikvidnijih, čiji se lideri (izuzmemo li Atlantsku plovidbu) ne mogu pohvaliti osobito impresivnom srpanjskom izvedbom. Pa čak ni kada su u pitanju predstavnici građevinskog sektora, koji su mjesecima držali vodeće pozicije, no solidna izvedba u srpnju, ponajprije terceta koji je, predvođen Tehnikom (THNK-R-A), mjesec zaključio s dvoznamenkastim rastom cijene, ipak nije bila dovoljna za zapaženiji plasman. To je vjerojatno i najznačajnija novost srpanjske rangliste, što se nikako ne može reći za mizernu izvedbu najzvučnijih domaćih imena kao što su INA (INA-R-A), Adris (ADRS-P-A) ili Ericsson (ERNT-R-A), a koja su u najboljem slučaju uspjela namaknuti tek zanemariv rast. Istodobno, srpanj je donio i ravnotežu kada je u pitanju odnos dobitnika i gubitnika. Detaljnija analiza ipak otkriva nešto drugačiju sliku jer su dobitnici prikupili otprilike 727 milijuna kuna kombiniranog prometa, što je pak gotovo dvostruko više od gubitnika. Ali bez opipljive brojčane nadmoći, jer je broj potonjih bio gotovo identičan broju dobitnika, svodeći u konačnici omjer na neutralnih 1:1. Na temelju kojeg je doista teško nametnuti tezu o nekakvoj dominaciji optimista. Vrh ljestvice gubitnika već tradicionalno su okupirala nelikvidna izdanja, kako prema kriteriju frekvencije pojavljivanja u dnevnim izvješćima, tako i ostvarenim prometom koji je samo u slučaju Končar – mjernih transformatora (KOTR-P-A) premašio milijun kuna. Što je još uvijek mizerna brojka koja upućuje na tek nešto više od 50 tisuća kuna prosječnog dnevnog prometa. A pritom je svakako zanimljivo kako je u slučaju potonje, baš kao i kod Maraske (MRSK-R-A), najvećeg srpanjskog gubitnika, čija je tržišna kapitalizacija u mjesec dana gotovo prepolovljena.

MIV među gubitnicima
Štoviše, oba su se izdanja rastom cijene u kolovozu ponovno domogla troznamenkastog rasta cijene u odnosu na početak godine, nakon čega je zapravo posve suvišno govoriti o dotičnom tandemu u kontekstu istaknutih gubitnika. Potraga za nešto likvidnijim gubitnikom dovodi nas pak do dionica Metalske industrije Varaždin (MIV-R-A), koje su u srpnju prikupile 5,8 milijuna kuna prometa zabilježivši pritom pad od 6,2 posto. Što se, s obzirom na također troznamenkasti rast od početka godine, doima posve irelevantnim potvrđujući kako je ključan motiv prodavatelja u srpnju bila tek – uobičajena akumulacija profita.

Sjajna izvedba i ostalih domaćih brodara

Kvintet domaćih brodara bez problema se ugurao u sam vrh dobitnika redom namaknuvši dvoznamenkasti rast cijene uz niz novih rekorda. Izuzmemo li Atlantsku plovidbu, koja nedvojbeno figurira kao apsolutni dobitnik, najdalje je otišla Uljanik plovidba (ULPL-R-A) ostvarivši rast cijene dionica od 18 posto (na 3500 kuna), prednjačeći pritom i prema kriteriju ostvarenog prometa, koji je u srpnju iznosio nešto manje od 15 milijuna kuna. Lošinjska plovidba (LPLH-R-A) uknjižila je nešto skromnijih 10,3 posto rasta (na 535 kuna) podbacivši, uvjetno rečeno, i u kategoriji obujma trgovine jer je ukupan mjesečni promet bio niži od dva milijuna kuna (manje od sto tisuća kuna dnevno). A pritom upada u oči zamjetan nesrazmjer u odnosu na sektorskog lidera kada je riječ o napredovanju dionica u odnosu na početak godine. Jer troznamenkasti je skok cijene osim Atlantske plovidbe (+166 posto) ubilježila još samo Lošinjska plovidba, dok su ostali zaglibili u okvirima dvoznamenkastog rasta. Makar je i to (+65 posto) bilo dovoljno da Tankerska plovidba zadrži lidersku poziciju u sektoru, s tržišnom kapitalizacijom od 3,7 milijardi kuna, ispred Atlantske koja sada ozbiljno ugrožava taj status jer nastavak pozitivnog trenda uvećao je tržišnu kapitalizaciju potonje na 3,3 milijarde kuna.

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate