Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Rast kredita tvrtki silom prilika

Autor: Jadranka Dozan
10. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Unatoč recesiji ni kod građevinskih kompanija se ne iskazuje velik rast loših kredita, ali su im lani krediti povećani 22 posto

Domaći i inozemni dug hrvatskih tvrtki, ne računajući one iz financijskog sektora, na kraju ožujka ove godine dosegnuo je 80 posto BDP-a ili oko 270 milijardi kuna, a njegova je dinamika godišnjeg rasta sa 6 posto krajem 2009. usporila na 4,4 posto potkraj ožujka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ipak, promatraju li se novoodobreni krediti poduzećima, nakon zastoja sredinom 2009. potkraj te godine i u prvim mjesecima ove vidljiv je blag oporavak zaduživanja, u prvom redu domaćeg i na kraće rokove. Pritom se dodatno povećava ionako visoka izloženost tvrtki valutnom riziku. I kod kratkoročnih kredita, naime, danas je tečajno indeksirano njih dvije trećine, a nekad ih je valutnom klauzulom bilo vezano upola manje. Osim kod banaka uočljivo je da raste dug poduzeća prema mirovinskim fondovima, dok se u znatno manjem opsegu poduzeća zadužuju kod društava za leasing. Smanjena domaća potražnja još bi neko vrijeme mogla narušavati rezultate poduzeća i njihovu sposobnost uredne otplate kredita koju će dodatno otežati zadržavanje kamatnih stopa na relativno visokim razinama i skraćivanje ročnosti novih kredita, predviđaju analitičari središnje banke u osvrtu na sektor tzv. nefinancijskih poduzeća u publikaciji Financijska stabilnost. “Čini se da su banke uvučene u ‘prisilno’ kreditiranje kojim nastoje osigurati dovoljnu likvidnost ponajprije onim poduzećima čiji dug zauzima znatne udjele u njihovu portfelju”, ističu autori. Refinanciranjem i reprogramima odgađa se porast udjela loših plasmana, odnosno realizacija potencijalnih gubitaka. “Dio tog procesa ogleda se u pojačanom kreditiranju poduzeća na kratki rok, koji je početkom godine usklađen s otplatom dugoročnih kreditnih obveza prema bankama”, objašnjavaju stručnjaci Hrvatske narodne banke.

Domaći i inozemni dug hrvatskih tvrtki, ne računajući one iz financijskog sektora, na kraju ožujka ove godine dosegnuo je 80 posto BDP-a ili oko 270 milijardi kuna, a njegova je dinamika godišnjeg rasta sa 6 posto krajem 2009. usporila na 4,4 posto potkraj ožujka.

Ipak, promatraju li se novoodobreni krediti poduzećima, nakon zastoja sredinom 2009. potkraj te godine i u prvim mjesecima ove vidljiv je blag oporavak zaduživanja, u prvom redu domaćeg i na kraće rokove. Pritom se dodatno povećava ionako visoka izloženost tvrtki valutnom riziku. I kod kratkoročnih kredita, naime, danas je tečajno indeksirano njih dvije trećine, a nekad ih je valutnom klauzulom bilo vezano upola manje. Osim kod banaka uočljivo je da raste dug poduzeća prema mirovinskim fondovima, dok se u znatno manjem opsegu poduzeća zadužuju kod društava za leasing. Smanjena domaća potražnja još bi neko vrijeme mogla narušavati rezultate poduzeća i njihovu sposobnost uredne otplate kredita koju će dodatno otežati zadržavanje kamatnih stopa na relativno visokim razinama i skraćivanje ročnosti novih kredita, predviđaju analitičari središnje banke u osvrtu na sektor tzv. nefinancijskih poduzeća u publikaciji Financijska stabilnost. “Čini se da su banke uvučene u ‘prisilno’ kreditiranje kojim nastoje osigurati dovoljnu likvidnost ponajprije onim poduzećima čiji dug zauzima znatne udjele u njihovu portfelju”, ističu autori. Refinanciranjem i reprogramima odgađa se porast udjela loših plasmana, odnosno realizacija potencijalnih gubitaka. “Dio tog procesa ogleda se u pojačanom kreditiranju poduzeća na kratki rok, koji je početkom godine usklađen s otplatom dugoročnih kreditnih obveza prema bankama”, objašnjavaju stručnjaci Hrvatske narodne banke.

U tom kontekstu posebno je zanimljiva situacija u građevinarstvu i nekretninskom biznisu koji su godinama prije eskalacije globalne financijske krize na krilima obilja kapitala rasli po najvećim stopama, a danas su u dubokoj recesiji. No zasad se to nije odrazilo na znatniji porast (iskazanih) loših kredita, što se samo djelomično može objasniti visokim iznosima zaloga. Istodobno s gotovo zaustavljenim inozaduživanjem lani je stopa rasta kredita građevinarima (uz usporavanje u prvom i ubrzanje u drugom dijelu godine) dosegnula visokih 22 posto.Budući da se za ovu godinu ne očekuje osjetnije poboljšanje investicijskog raspoloženja ni kod građana ni kod tvrtki, HNB-ovi analitičari naglašavaju da će se tako otežani uvjeti poslovanja odraziti na nastavak pada prihoda tog sektora, kao i sposobnosti da uredno podmiruje kreditne obveze.Poduzeća iz građevinske djelatnosti u kreditnim portfeljima banaka imaju velik udio i izloženost ih čini fleksibilnima. No jedna od posljedica kreditne politike banka je i (pre)sporo usmjeravanje kredita prema izvozno orijentiranim ili djelatnosti tzv. međunarodno razmjenjivih dobara.

Autor: Jadranka Dozan
10. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close