Unatoč optimističnim očekivanjima vladajućih kad je u pitanju rast, ekonomski analitičari ne dijele optimizam – hrvatski BDP past će ove godine 1,2 posto. Ta je brojka – za 0,7-postotnih bodova pesimističnija nego prije mjesec dana – konsenzus čak jedanaest različitih analiza međunarodnih institucija o tome kako će izgledati domaća ekonomija od 2012., obrađenih u jedinstvenoj publikaciji španjolske konzultantske kuće FocusEconomics. Premda se očekivanja kreću u širokom rasponu, zajedničko im je da aposlutno svi očekuju recesiju ove godine. Hrvatske je time, uz Mađarsku i Sloveniju, jedina zemlja regije u recesiji.

Slabi izgledi
Najvećim pesimistom među jedanaestoricom pokazala se Erste banka koja prognozira pad BDP-a od 1,8%, Capital Economics i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije očekuje minus od 1,5%, a šest drugih analiza barata godišnjim padom od 1%. Bolju situaciju većina ipak očekuje sljedeće godine: prosječno gledano rast bi iznosio 0,8%. Iznesene brojke, međutim, nisu pretjerano neočekivane te se može reći da su na istom tragu kao i razmišljanja domaćih analitičara. Pa ipak, zabrinjava slaba perspektiva koja je pred domaćom ekonomijom. Prevedeno u brojke, to je tek 1,8-postotni rast 2014., koji se zatim u 2015. vrlo polako penje na 2,3% te 2,6 posto tek u 2016. Usporedbe radi, u postojećim okolnostima, ali i projekcijama iz okruženja, domaća ekonomija će tek u 2015. dostići razinu koju je imala u godini izbijanja krize 2008.

Skok inflacije
U prva tri mjeseca BDP je pao 1,3% u odnosu na isto razdoblje lani zbog slabije privatne i državne potrošnje. Uvoz i izvoz zabilježili su oporavak, a industrijska proizvodnja ponešto je poboljšana u svibnju iako je u padu pet mjeseci zaredom. Inflacija je u svibnju skočila na 3,9%, najviše u protekle tri godine. Do kraja godine mogla bi dosegnuti 3,1%, odnosno 2,4 posto u 2013. Inače, osim spomenutih konsenzus analiza uključuje prognoze Ekonomskog instituta, EIU-a (Economist Intelligence Unit), Experiana, ING-a, JP Morgana, OTP banke, RBA i UniCredita.

Cijena duga

Pao prinos na obveznice
Ususret novom izdanju državnih obveznica na domaćem tržištu, čiji se iznos neslužbeno procjenjuje između 3,5 i 5 milijardi kuna, cijena državnog duga zabilježila je pad. Na euroobvezničkom tržištu porasla je potražnja za hrvatskim dolarskim obveznicama pa su im se prinosi spustili prema šest posto, posebno izdanju koje dospijeva 2021., čiji se prinos spustio na 6,33, ističu analitičari Raiffeisen banke. Veći interes ulagača posljedica je spuštanja referentne kamatne stope Europske središnje banke (ECB) te rasta likvidnosti nakon ukidanja kamate na prekonoćne depozite, koji je ulagače potaknuo da potraže alternativna ulaganja.