Ukupni promet dionica u prvom je tromjesečju 2008. godine na Zagrebačkoj burzi iznosio 6,1 milijardu kuna, a kuriozitet je da je otprilike jednako iznosio i obveznički promet, naveli su u tromjesečnom pregledu tržišta analitičari Zagrebačke banke. Ožujak je s prometom od 1,5 milijardi kuna bio mjesec sa najnižim prometom nakon lanjskog kolovoza. CROBEX je u prvom tromjesečju pao 26,6 posto, a jedna od specifičnosti je ta da je prvi put u tri godine oslabio u tri uzastopna kalendarska mjeseca. Vrijednost indeksa sredinom je ožujka pala na 3700 bodova, da bi kraj prvog kvartala dočekao na 3854 bodova. U cijelom je prvom tromjesečju izgubio 1400 bodova.

Utjecaj vanjskih faktora
Na pad su, prema analitičarima Zabe, utjecali i vanjski faktori od kojih su najvažniji padovi vodećih dioničkih indeksa u svijetu potaknuti nastavkom širenja krize američkog hipotekarnog tržišta. Politički faktori u okruženju, kao što je kriza na Kosovu, također su pridonijeli padu CROBEX-a, kao i indeksima u regiji. Zabini analitičari očekuju da će korelacija između spomenutih inozemnih faktora i CROBEX-a ostati snažna i u drugom kvartalu. S tom su se prognozom složili i analitičari u Raiffeisen banci koji su u svojoj prijašnjoj analizi naglašavali da utjecaj globalne financijske krize još nije na svome vrhuncu i da bi do oporavka moglo doći tek u drugoj polovici godine. Drastičniji pad prometa vidljiv je i na domaćem tržištu obveznica. U odnosu na zadnji kvartal prošle godine promet je u prvom kvartalu gotovo prepolovljen. Tromjesečni promet od 6,1 milijarde kuna najmanji je u posljednje tri godine. Od 2005. godine kvartalni se prometi nisu spuštali ispod 7,5 milijardi kuna. Zabini analitičari promet u ožujku nazvali su “sumornim i poluvegetativnim”. Mjesečni prometi obveznicama slabi već četiri mjeseca te bi travanj mogao biti još i gori jer se u tom mjesecu dogodio dan koji znakovito pokazuje trend. Naime, 7. travnja promet je bio jednak nuli, odnosno nije bilo nijedne transakcije.

Najlikvidnija državna obveznica
Najlikvidnija obveznica bila je kunska 10.-godišnja državna obveznica oznake RHMF-O-172A koja je ostvarila tromjesečni promet od 1,2 milijarde kuna te se na nju odnosi petina ukupnog prometa obveznica u prvom kvartalu. Promet veći od milijardu kuna u prvom je tromjesečju ostvarila još samo 10.-godišnja obveznica vezana valutnom klauzulom. Nedostatak slobodnih sredstava te rast kamatnih stopa na novčanom tržištu utjecao je na smanjenje aktivnosti institucionalnih igrača, ali i na cijene obveznica smatraju u RBA. Dok u Zabi smatraju da je najveći razlog pada likvidnosti u prvom kvartalu dobrim dijelom posljedica izostanka za to razdoblje, inače uobičajene emisije državnih obveznica. Formiranje nove Vlade i Sabora dovelo je do stanke u emisiji državnih obveznica. Smanjena realizacija znatnih prihoda od privatizacije stvorit će veću potrebu države za zaduživanjem. Analitičari obiju banaka slažu se da u sljedećem razdoblju ipak neće doći do intenziviranja domaćeg tržišta obveznica. Razlog tome je da se očekuje da će sljedeća hrvatska državna obveznica biti emitirana na inozemnom tržištu. Posljednji je put Ministarstvo financija emitiralo obveznicu na inozemnom tržištu prije nepune četiri godine. Time bi se trebalo nastaviti razdoblje nelikvidnosti tržišta obveznica, dok u Zabi navode kako je rok neizvjestan. Veličina tog izdanja, kažu u Zabi, pozivajući se na neslužbene informacije, trebala bi biti između 500 i 750 milijuna eura. Analitičari RBA očekuju da će biti izdana euroobveznica do kraja polovice ove godine.

Utjecaj globalne krize
Ako nove obveznice budu emitirane do 26. lipnja, dio na taj način prikupljenih deviza bit će upotrijebljen za isplatu obveznica koje dolaze na naplatu potkraj drugog tromjesečja. Tada će na japanskom tržištu dospjeti takozvane samuraj obveznice nominalne vrijednosti oko 160 milijuna eura. Prinosi na kunske obveznice imale su rastući trend, dok se euroobveznice nisu bitnije pomaknule na kvartalnoj razini. Kretanje prinosa na hrvatske obveznice bilo je prilično nervozno u prvom kvartalu. Kao sukus u Zabi smatraju kako je u siječnju dominirao silazni trend, veljača je bila razdoblje stagnacije, dok je u ožujku počeo rast.

Veći rast BDP-a u prvom tromjesečju 2008.

Realni bruto domaći proizvod u 2007. ostvario je rast od 5,6 posto, ali je u četvrtom tromjesečju usporio na 3,7 posto što je najmanja stopa međugodišnjeg rasta u posljednjih godinu i pol. Analitičari Zabe procjenjuju da se usporavanje rasta neće prenijeti i na prvo tromjesečje, nego da će, naprotiv, stopa biti veća od 4 posto. Prognozu temelje na jako dobrom početku industrijske proizvodnje koja je zabilježila ubrzane i visoke stope rasta. Fizički obujam građevinskih radova u siječnju 2008. bio je 10,5 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Promet na malo u veljači bilježi rast u odnosu na isto razdoblje lani što bi trebalo dovesti do boljih pokazatelja rasta BDP-a.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji