Slijedi preokret: ‘Poguranac’ drugom stupu, od 2024. dvostupna mirovina 6,75% veća

Autor: Ljubica Gatarić/VL , 28. listopad 2023. u 08:00
foto: pixabay

Na početku ove godine kombinirana mirovina isplatila se samo onima s primanjima triput većim od prosječnih.

U prvih devet mjeseci u mirovinu je otišlo oko 11 tisuća radnika koji su bili u drugom stupu, a samo njih 12 posto ili nešto manje od 1400 osoba uzelo je dvostupnu mirovinu. Taj se omjer u trećem kvartalu popravio na 21% onih koji ostaju u drugom stupu jer su dva društva za isplatu dvostupnih mirovina (HRMOD i RMOD) u lipnju promijenila cjenike. Ovisno o modelu, nove dvostupne mirovine su od srpnja u startu veće za prosječnih 15%.

Od iduće godine slijedi nova promjena kojom će se povećati atraktivnost 2. stupa za njezine članove, a to je isplata 27% dodatka kao i u prvom stupu. Ta će promjena povećati dvostupnu mirovinu za 6,75%, dok bi ukupna mirovina mogla porasti oko dva posto. Trenutno je taj dodatak 20,25%, a razlika do 27% ići će retroaktivno na svih 15-tak tisuća osoba koje primaju mirovinu 2. stupa.

12,2 posto

od zatvorenih 11.170 osobnih računa članova OMF-a u rujnu biralo je 2. stup

Ambiciozna procjena

Udruga društva za upravljavljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) pozdravlja zakonsku promjenu te procjenjuje da će se moguće već od iduće godine, značajno promijeniti omjer u korist 2. stupa. Vjeruju da bi tri četvrtine osiguranika moglo ostajati u dvostupnoj mirovini, a samo bi se jedna četvrtina radnika s plaćama koje su manje od 70% prosječne plaće vraćala u državni mirovinski sustav. Ambiciozna je to procjena, s obzirom na velik rast plaća i povoljnu formulu kojom se usklađuju mirovine iz prvog stupa.

75 posto

udjela u ukupnom broju mirovina do kraja 2024. mogle bi činiti one iz 2. stupa, procjene su UMFO-a

“Drugi stup je još u fazi akumulacije i daje dobre rezultate”, navode u UMFO-u. Radnik koji je 2002. godine postao član 2. stupa B kategorije, a cijelo vrijeme zarađivao je prosječnu plaću, na dan 24. listopada raspolagao je s 21.941 eura imovine, od čega je 13.360 eura uplaćenih doprinosa, a zarada je 8580 eura. Kad su u pitanju osiguranici 2. stupa, prva polovica ove godine bila je najgore razdoblje za odlazak u mirovinu jer se tada kombinirana mirovina isplatila samo osobama čija su primanja bila tri puta veća od prosječnih plaća u zemlji. S promjenama cjenika za isplatu mirovinu, ta se granica isplativosti spustila na otprilike dvije prosječne plaće. Od iduće godine, tvrde u UMFO-u, mogla bi pasti na 70 posto prosječne plaće, pogotovo ako se ljudi odluče na neindeksirane mirovine, za što oni lobiraju kod vlade. To su mirovine koje se ne bi dva puta godišnje usklađivale prema stopi inflacije u zemlji, već bi se povećale kako budu rasli prinosi fondovske industrije. Ako bi ti prinosi rasli ljudi bi dobili povišicu, ako bi fondovi poslovali s gubicima, ostali bi na početnom iznosu mirovine. Trenutačno su fondovi za mlađe radnike A i B kategorije u plusu, dok najosjetljiviji C fondovi nisu povratili gubitke iz prošle godine. Gubici C fondova noćna su mora svakog mirovinskog društva jer su za ljude koji u tom razdoblju odlaze u mirovinu trajni. Svima koji se nađu u situaciji da bi im dvostupna mirovina bila nepovoljnija od jednostupne hrvatska je Vlada omogućila povratak u prvi stup, što ove godine koristi velika većina novih umirovljenika.

UMFO je uvjeren da će se se već od kraja iduće udio mirovina iz drugog stupa među novim umirovljenicima povećati na otprilike 75%, ako prihvate mirovine koje nisu indeksirane za inflaciju. To bi bilo doista veliko iznenađenje, jer autori zakonskih promjena vjeruju da bi se taj omjer mogao postići tek za desetak godina.

Inače, država namjerava povećati atraktivnost drugog stupa dizanjem iznosa koji novi umirovljenici mogu uzeti na početku mirovine s 15 na 20%, uz uvjet da im je osnovna mirovina veća od najniže mirovine. Po tome bi radnik s prosječnom plaćom od iduće godine odmah mogao uzeti do 4,4 tisuće eura, a ostatak bi mu se isplaćivao mjesečno. Novost je da će se otvoriti mogućnost da ljudi uzmu i manje ako žele, naprimjer 5, 10, 15 do maksimalnih 20% štednje.

Komentirajte prvi

New Report

Close