Plasmani kreditnih institucija, isključujući središnjoj državi, u Hrvatskoj su na početku 2013. nominalno porasli, no nakon što se isključe tečajne promjene zabilježeno je njihovo smanjenje od oko 500 milijuna kuna ili za 0,2 posto, objavila je Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu HNB-a.

Analitičari središnje banke napominju kako su takva kretanja rezultat nastavka razduživanja stanovništva (0,8 milijardi kuna) i pada plasmana ostalim financijskim institucijama (0,5 milijardi kuna), dok su jedino povećani plasmani trgovačkim društvima (0,8 milijardi kuna).

Na godišnjoj razini pak plasmani kreditnih institucija (isključujući preuzimanje kredita brodogradilišta, prijenos loših plasmana jedne banke na povezano društvo te učinak tečaja) na kraju veljače ove godine bili su za 0,5 posto manji nego na kraju istog prošlogodišnjeg mjeseca.

Pritom je godišnja stopa promjene plasmana stanovništvu u minusu za 1,8 posto, a plasmani trgovačkim društvima pali su za 2,1 posto.

Rast na godišnjoj razini zabilježen je jedino kod potraživanja od ostalih financijskih institucija, na što je velik utjecaj imao kredit banaka odobren HBOR-u za Program razvoja gospodarstva još u lipnju 2012. godine, navode iz HNB-a.

Plasmani kreditnih institucija državi pak tijekom siječnja i veljače 2013. nastavili su se povećavati. Porast od 2,6 milijarde kuna (ili 4,3 posto) pretežito je bio rezultat povećanog upisa trezorskih zapisa.

Istodobno je zabilježen umjeren rast depozita države pa je porast neto potraživanja kreditnih institucija od države bio umjereniji i iznosio je 2 milijarde kuna.

Rast neto plasmana državi također se nastavio na godišnjoj razini i na kraju veljače iznosio je 6,8 posto, navode iz HNB-a.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Pokretanje vlastitog poslovanja

Zašto neki mali poduzetnici rastu 10 puta brže od drugih?