I prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku građevinski radovi zabilježili su rast, nastavljajući tako pozitivne trendove započete još u kolovozu 2005. godine. Naime, godišnji rast građevinskih radova u studenom je iznosio 7,3 posto, a u prvih jedanaest mjeseci međugodišnji indeks fizičkog obujma građevinskih radova narastao je po relativno visokoj stopi rasta od 9,9 posto. Na takva kretanja najznatnije je pridonijelo snažno ubrzavanje građevinske aktivnosti tijekom prve polovice godine, dijelom i zbog baznog efekta. Tijekom promatranog mjeseca prema vrstama građevina od ukupnog broja odrađenih sati u građevinarstvu 44,9 posto se odnosilo na radove na zgradama, a ostatak na radove na ostalim građevinama (ceste, pruge, mostovi, sportski tereni itd.). Istovremeno prema vrsti gradnje vidljivo je da se na radove na novogradnji odnosilo gotovo 60 posto od ukupnog broja sati. U studenom je izdano 1398 građevnih dozvola, što je za 11,1 posto ili za 140 dozvola više nego u istom mjesecu 2005. godine. Međutim, broj izdanih dozvola u prvih jedanaest mjeseci gotovo da je ostao na razinama istog razdoblja 2005. godine (12.406). Prema prijavama radova pri izdavanju građevinske dozvole, ukupna predviđena vrijednost radova u promatranom jedanaestomjesečnom razdoblju premašila je 23 milijarde kuna (23,2 milijarde kuna) što je gotovo 10 posto više na godišnjoj razini, a ukazuje na mogući nastavak pozitivnih trendova u građevinarstvu i u ovoj godini. Povećanje vrijednosti građevinskih radova generirano je povećanjem predviđene vrijednosti zgrada jer je predviđena vrijednost ostalih građevina zabilježila pad (od 5,9 posto). S obzirom na povoljna kretanja, analitičari RBA očekuju kako bi podaci trebali pokazati kako je građevinarstvo trebalo imati zamjetan pozitivan utjecaj na rast bruto dodane vrijednosti (BDV) i tijekom posljednjeg tromjesečja prošle godine.
(RBA analize)