Obnovili smo teritorijalni integritet, slijedi nam obnova i povratak izbjeglica

Autor: NJ. E. ANAR IMANOV , 01. veljača 2024. u 22:00

Hrvatska je jedan od glavnih energetskih partnera Azerbajdžana u Europi, a obje zemlje blisko surađuju na daljnjoj diverzifikaciji i razvoju gospodarske i trgovinske suradnje.

Azerbajdžan i Hrvatska aktivno razvijaju odnose prijateljstva i suradnje. Potpisivanjem Zagrebačke deklaracije 2013. bilateralni odnosi naših zemalja digli su se na razinu strateškog partnerstva, a 2023. obilježili smo 10. obljetnicu ovog važnog događaja. Međusobni posjeti čelnika naših zemalja, kao i aktivan dijalog na razini parlamenata, ministarstava vanjskih poslova, drugih državnih subjekata značajno su pridonijeli jačanju bilateralne suradnje između naših naroda. Prijateljski odnosi dviju zemalja neprestano se učvršćuju, razvijaju i pružaju brojne mogućnosti za proširenje suradnje u svim područjima od zajedničkog interesa. Hrvatska je jedan od glavnih energetskih partnera naše zemlje u Europi. Obje strane blisko surađuju na daljnjoj diverzifikaciji i razvoju gospodarske i trgovinske suradnje. Između Azerbajdžana i Hrvatske postoje izvrsni odnosi na političkom planu, vodi se aktivan politički dijalog. U 2023. predsjednik Ilham Aliyev i premijer Andrej Plenković sastali su se dva puta. Prvi put tijekom Međunarodnog gospodarskog foruma u Davosu u siječnju, a drugi put tijekom posjeta g. Plenkovića Azerbajdžanu u studenom 2023. Naravno, razgovori između čelnika odigrali su veliku ulogu u pojačavanju bilateralne suradnje između naših zemalja. Uvjeren sam da će se odnosi prijateljstva i strateškog partnerstva između Azerbajdžana i Hrvatske i dalje aktivno razvijati na svim poljima. Vjerujem u veliku budućnost ovih odnosa jer je to u najboljem interesu naših naroda.

Dvostruki standardi

2023. godina nije bila značajna samo u odnosima naših zemalja, već je bila posebna i za moju zemlju. Azerbajdžan je 2023. u potpunosti obnovio svoj teritorijalni integritet. Činjenica je da se nakon raspada Sovjetskog Saveza početkom 90-ih naša zemlja suočila s oružanom agresijom susjedne Armenije, uslijed koje je Armenija okupirala regiju Karabah i sedam susjednih provincija Azerbajdžana, ubivši desetke tisuća naših sugrađana i etnički očistivši oko milijun Azerbajdžanaca.

Nažalost, usprkos njihovoj borbi, i usprkos postojanju četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje su zahtijevale hitno, potpuno i bezuvjetno povlačenje armenskih oružanih snaga s okupiranih područja Azerbajdžana, a ne potpuno uništenje od strane Armenaca stotina gradova i sela, kulturnih, povijesnih i vjerskih spomenika Azerbajdžana nisu potaknuli glavne međunarodne igrače, uključujući međunarodne strukture u Europi, da poduzmu učinkovite mjere kako bi prisilili Armeniju da prekine svoju okupaciju azerbajdžanskih teritorija. To je bila jasna manifestacija dvostrukih standarda u odnosu na Azerbajdžan.

U jesen 2020., kao rezultat 44-dnevnog Domovinskog rata, Azerbajdžan je oslobodio svoje teritorije i time osigurao provedbu relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Ali za razliku od Armenije, koja je počinila etničko čišćenje Azerbajdžanaca, Azerbajdžan to nije učinio. Objavili smo da Armenci koji žive u regiji Karabah smatramo građanima Azerbajdžana i da su njihova prava i sigurnost zajamčeni Ustavom naše zemlje. Nažalost, njihova integracija u Azerbajdžan nije se dogodila sljedećih godina. To su također ozbiljno ometali separatistički vođe. Unatoč dogovoru, prema kojem su armenske oružane snage trebale biti potpuno povučene s teritorija Azerbajdžana, u dijelu Karabaha gdje su još živjeli Armenci bilo je oko 15 tisuća pripadnika armenskih oružanih snaga.

Oslobađanje teritorija

Armenija je vršila rotacije svog vojnog osoblja i opskrbljivala ga oružjem, a nakon uspostave primirja 2020. armenska vojska postavila je tisuće mina na teritoriju Azerbajdžana. Više od 300 naših ljudi, uglavnom civila, stradalo je od eksplozija mina. Azerbajdžan nije namjeravao zauvijek trpjeti sve ovo bezakonje i teror te je u rujnu 2023. proveo lokalne protuterorističke mjere koje su trajale manje od 24 sata i završile potpunim porazom i predajom armenskih oružanih snaga smještenih u regiji Karabah u Azerbajdžanu. Tako je Azerbajdžan u rujnu 2023. potpuno obnovio svoj teritorijalni integritet.

Sve godine nakon obnove naše neovisnosti 1991. godine, glavni cilj našeg naroda bio je oslobađanje okupiranih područja, svi resursi bili su usmjereni upravo na postizanje tog cilja. Glavni prioritet unutarnje i vanjske politike Azerbajdžana desetljećima je bila obnova suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše zemlje. U rujnu 2023. azerbajdžanski narod, predvođen predsjednikom Ilhamom Alijevim, konačno je u potpunosti obnovio teritorijalni integritet zemlje.

Glavni cilj je postignut. Čekaju nas nova postignuća, daljnji razvoj i jačanje, naporan rad na obnovi porušenih gradova i sela, rješavanje problema mina, osiguranje povratka svih naših izbjeglica i prognanika svojim domovima i još mnogo toga. Novo doba azerbajdžanske povijesti zahtijeva definiranje novih ciljeva i prioriteta, kao i uspostavljanje načina za postizanje tih ciljeva. Zbog toga su prijevremeni predsjednički izbori u Azerbajdžanu zakazani za 7. veljače ove godine. Predsjednik izabran 7. veljače dobit će mandat da povede naš narod naprijed u potpuno novim povijesnim uvjetima. On je taj koji će odrediti načine za postizanje ciljeva koji stoje pred našim narodom. Iskreno vjerujem da ćemo usprkos dvostrukim standardima i ponekad vrlo nepoštenom i nepravednom pristupu prema našoj zemlji, ostvariti sve svoje ciljeve, a održivi i dugoročni mir konačno će doći na Južni Kavkaz.

Komentirajte prvi

New Report

Close