Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nova pravila za financijske konglomerate

Autor: Tin Bašić
19. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Financijska kriza zorno je pokazala slabosti direktiva Europske unije, stoga se ubrzano pokušava uspostaviti dodatna regulacija

Financijski konglomerati moraju imati snažniju i efikasniju regulativu, kratak je zaključak novog prijedloga Europske komisije (EK).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Do sada je najveći problem kontrole takvih financijskih institucija, čije se poslovanje najčešće istovremeno proteže na banke, osiguranja, fondove ili brokeraje, bio neujednačen sustav kontrole. Nije neobično da unutar konglomerata djeluje više od 500, pa čak i 1000 odvojenih trgovačkih društava. Zbog veličine takvih kompanija i njihova prekograničnog poslovanja u zemljama članicama EU nadležnost nadzora protezala se kroz nekoliko regulatornih tijela. Središnje banke bi nadzirale bankovni dio poslovanja, osiguravateljski nadzornici bi se držali svoje domene, dok bi regulatori tržišta kapitala bili nadležni za fondove i brokersko poslovanje. Također je problem bio u tome što bi svaki regulator u nekoj državi članici tražio dozvolu za poslovanje pojedinog dijela konglomerata. Europska komisija stoga predlaže promjenu odgovarajuće direktive kako bi se uveo dodatni nadzor.

Financijski konglomerati moraju imati snažniju i efikasniju regulativu, kratak je zaključak novog prijedloga Europske komisije (EK).

Do sada je najveći problem kontrole takvih financijskih institucija, čije se poslovanje najčešće istovremeno proteže na banke, osiguranja, fondove ili brokeraje, bio neujednačen sustav kontrole. Nije neobično da unutar konglomerata djeluje više od 500, pa čak i 1000 odvojenih trgovačkih društava. Zbog veličine takvih kompanija i njihova prekograničnog poslovanja u zemljama članicama EU nadležnost nadzora protezala se kroz nekoliko regulatornih tijela. Središnje banke bi nadzirale bankovni dio poslovanja, osiguravateljski nadzornici bi se držali svoje domene, dok bi regulatori tržišta kapitala bili nadležni za fondove i brokersko poslovanje. Također je problem bio u tome što bi svaki regulator u nekoj državi članici tražio dozvolu za poslovanje pojedinog dijela konglomerata. Europska komisija stoga predlaže promjenu odgovarajuće direktive kako bi se uveo dodatni nadzor.

Djelotvorna regulacija
Najvažniji cilj inicijative je vratiti punu snagu nadzornim institucijama, bez obzira na pravnu strukturu financijskih konglomerata, stoji u dokumentu EK. Europski činovnici vjeruju kako ova dodatna regulacija velikih, kompleksnih grupacija koje djeluju u nekoliko zemalja jedino može biti djelotvorna ako taj regulatorni pristup prihvate sve zemlje članice. Financijska kriza koja je prije dvije godine poharala europski bankarski i nebankarski sustav prisilila je europske zakonodavce na hitnu izmjenu dosadašnjih direktiva, koje su se u nekim trenucima pokazale neučinkovite. Promjena Direktive za financijske konglomerate, koja vrijedi od 2002. godine, povlači za sobom i još neke izmjene. Tako će Direktiva o kapitalnim zahtjevima i Direktiva o dodatnom nadzoru osiguravajućih tvrtki unutar osiguravajućih grupacija također imati određene izmjene i dopune.

Predložene promijene
Prema važećim pravilima, regulatori moraju odlučiti koji će od njih imati prvenstvo u nadzoru u trenutku kada grupacija kupi znatni udio u kompaniji koja posluje u drugom sektoru. Predlaže se da s novim pravilima svi regulatori imaju mogućnost nadzora u matičnoj kompaniji konglomerata. Tako bi bankarski regulator mogao ostati nadležan kada neka banka kupi znatan dio u osiguravajućoj kući, i obrnuto. Također se predlaže izmjena načina definiranja neke kompanije kao financijskoga konglomerata. Do sada je bilanca bila jedini kriterij definiranja. Komisija predlaže i da se iz novih pravila dodatne regulacije izuzmu kompanije čija imovina je manja od 60 milijardi eura. Europska komisija prijedloge mora proslijediti Parlamentu i zemljama članicama na razmatranje. Namjera Komisije je da do 2011. godine ove izmjene stupe na snagu.

Autor: Tin Bašić
19. kolovoz 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Imaju i oni svoje “komisije” koje qrca ne rade!

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close