Pritisnuta rapidnim širenjem epidemije koronavirusa i sve većim brojem mrtvih Vlada ipak, s nekoliko tjedana zakašnjenja od liječničkih apela, donosi restrikcijske mjere. Na njih sa strahom gleda realni sektor koji pokušava održati glavu iznad vode pogođen ograničenjima okupljanja i poslovanja. Novi ‘mini lockdown’ za neke, poput restorana, kafića i teretana, u prvi plan stavlja pitanje kompenzacijskih mjera, ali i moratorije.

Vode se pregovori

Pojavile su se neslužbene informacije da bi Ministarstvo financija moglo ići prema bankama da se poduzetnicima koje će targetirati nove mjere privremeno zamrznu kreditne otplate u okolnostima ugrožene likvidnosti, no to se čini slabo izglednim. Iz Hrvatske udruge banka ističu da spomenuto ministarstvo nema veze s moratorijima.

“Eventualna odluka je na strani Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), a potom na nacionalnom regulatoru, Hrvatskoj narodnoj banci”, kaže direktor HUB-a Zdenko Adrović. Razgovori o novom valu moratorija trenutačno se vode na europskoj razini, no potrebno je pomiriti različite stavove 27 članica Unije.

“Donese li EBA odluku, ona će se provoditi i kod nas”, kaže.

U Hrvatskoj je trenutačno zamrznuto 45,6 milijardi kuna kredita (na kraju listopada), što je brojka koja se najvećim dijelom odnosi na tvrtke. Koliko će posljednji set mjera, i moguće još stroži sijaset koji se više a priori ne odbacuje, pogurati gospodarstvo u nove moratorije, a bankama uskratiti prihoda?

“U ovom trenutku oko 30 posto svih kredita poduzećima je u mirovanju, i rekao bih da moratoriji zasad ‘drže vodu’. Teško je procijeniti, no ne vjerujem da bi iznos mogao bitno narasti novim mjerama, većina iznosa odnose se na turističke kompanije, kampove i hotele, koji već jesu u moratoriju”, kaže Adrović.

Uljepšana slika bilanci

Treba podcrtati da je statistika nenaplativih kredita koja iscrtava sliku da tek 5,5 posto svih kredita ima problema u otplati iluzorna. Naime, kad su se na razini Europe donosile proljetne smjernice o moratorijima građanima i tvrtkama pogođenima epidemijom Covida-19, odlučeno je da se oni neće klasificirati u loše kredite gdje bi završili u “normalnim” vremenima. Takva, uljepšana slika bankarskih bilanci vrijedi do kraja lipnja iduće godine, ne promijeni li ju EBA u narednom razdoblju. Koliki je to odmak od realnog ilustrira činjenica da je u “predsoblju” korporativnih loših kredita oko 17%, kaže Adrović, dok je na papiru brojka 13%. Premda ne očekuje signifikantniji prirast novih zahtjeva jer se radi o manjem dijelu plasmana, naš sugovornik ističe da je opasnije što u pitanje dolaze plaće zaposlenika najnovijim mjerama pogođenih grana i smatra da će se tu izuzetno važnima pokazati kompenzacijske mjere.

Dok je zamrzavanje otplate slamka spasa gospodarstvu, bankarskom sektoru znači pad prihoda. U ovom trenutku, barem u javnim istupima, svi optimistično najavljuju oporavak u idućoj godini, a njim povratak u normalu, no neizvjesno ostaje koliko će se moratorija pretvoriti u konkretne gubitke. Brojka od 45 milijardi kuna neugodno je blizu ukupnoj razini kapitala sustava (59,7 milijardi). Regulator i banke složno ponavljaju da je bankarski sektor iznimno dobro kapitaliziran, znatno iznad prosjeka EU, no rasplet situacije ovisit će o uspješnom okončanju epidemije. Nije tajna da bi velike banke iza kojih stoje financijski potkovane matice lakše podnijele gubitke i eventualne dokapitalizacije, za razliku od manjih konkurenata, što bi dalo poticaj valu konsolidacije.

Europa se priprema na loš(iji) scenarij. Prema Financial Timesu, Europska središnja banka gura projekt tzv. loše banke u koju bi se transferirali nenaplativi krediti uzrokovani pandemijom, a po procjenama iz Frankfurta u bankama eurozone moglo bi se nagomilati oko 1,4 bilijuna problematičnih kredita.