Na europskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle drugi dan zaredom, zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima kompanija, ali i niskom tečaj eura, što bi trebalo potaknuti izvoz eurozone.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,30 sati u plusu 0,3 posto, na 1.578 bodova, novoj najvišoj razini u sedam godina.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na dobitku 0,90 posto, na 6.781 bodu, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,20 posto, na 11.776 bodova, a pariški CAC 0,15 posto, na 4.989 boda.

Pozitivno su na europska tržišta utjecali kvartalni poslovni rezultati kompanija. Općenito su u dosadašnjoj sezoni objave poslovnih izvješća, koja se bliži kraju, kompanije izvijestile o prosječnom rastu dobiti na godišnjoj razini za 15,9 posto, što je najveći rast zarada od polovice 2011. godine.

To je znatno više od kompanija iz sastava američkog S&P 500 indeksa, čije su zarade u posljednjem lanjskom tromjesečju porasle za 6,8 posto na godišnjoj razini. Uz to, u tekućem se kvartalu očekuje čak i njihov pad.

U najnovijoj anketi Reutersa procjenjuje se da će dobit kompanija iz sastava S&P 500 indeksa biti 2,7 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Glavni je razlog tome jačanje dolara, jer zbog toga proizvodi američkih multinacionalnih kompanija postaju skuplji na svjetskom tržištu, pa se očekuje pad njihovih prihoda i zarada.

S druge strane, pad tečaja eura prema dolaru za 25 posto u proteklih godinu dana vrlo pozitivno utječe na kompanije u eurozoni, koje oko 50 posto svojih prihoda ostvaruju izvan regije.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca

Analitičari procjenjuju da pad tečaja eura od 10 posto u odnosu na košaricu najvažnijih svjetskih valuta dovodi do rasta zarada europskih kompanija za 6 do 8 posto. Kako je euro u odnosu na košaricu valuta u godinu dana oslabio 16 posto, zarade kompanija trebale bi porasti između 10 i 13 posto.

Slabljenje eura posljedica je, pak, agresivnog labavljenja monetarne politike Europske središnje banke (ECB) jer bi niske kamate i povećana likvidnost na europskim financijskim tržištima trebali potaknuti rast gospodarstva eurozone, ali i europskih tržišta kapitala.

S druge strane, u SAD-u se očekuje povećanje ključnih kamata Feda polovicom godine.

"S obzirom na različite politike između ECB-a i Feda, može se očekivati da će trend velikog priljeva investicija u europske dionice potrajati neko vrijeme", kaže Andrea Tueni, trgovac u Saxo Bank.

Isto tako, otkup državnih obveznica od strane ECB-a odveo je prinose na obveznice pojedinih članica eurozone u negativno područje, dok su prinosi na obveznice drugih članica rekordno niske. Zbog toga su europske dionice još privlačnije ulagačima.

Zahvaljujući svemu tome, FTSEurofirst 300 indeks skočio je od početka godine oko 15 posto, dosegnuvši najviše razine u sedam godina. Američki S&P 500 indeks u minusu je, pak, ove godine za 0,9 posto.