Na kraju 2016. čudili smo se višku od 13 mlrd. kn na novčanom tržištu, a posljednjih dana 2017. višak likvidnosti dosegnuo je rekordne 23 mlrd. kn.

Premda kamatne stope zbog toga nisu dodatno korigirane, bankari ovih dana imaju pune ruke posla s obračunom nižih kamata, vezanih uz nacionalnu referentnu kamatu, koje će se primjenjivati od 1. siječnja, a bit će vidljive na anuitetima u veljači. Hoće li se trend pada kamata zadržati i kakva nas godina očekuje? Prema onome što su nam odgovorili bankari, 2018. bismo mogli parafrazirati naslovom jedne knjige: Dobro je, lijepo je. – U 2017. u bankarstvu su, usprkos visokom rastu rezervacija zbog Agrokora, profilirani i pozitivni trendovi. Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita – kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže.

Najavljuju nastavak pada kamata dok se ne iscrpi utjecaj pada premija rizika za hrvatsko tržište i kamata na depozite i rasta potražnje. – U drugom dijelu godine kamatne stope bi se mogle stabilizirati, ako se ne promijene odnosi na tržištima kapitala u zemlji i okruženju, ponajprije u europodručju – prognoziraju u HUB-u. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima.

Bankari to objašnjavaju negativnim demografskim trendovima jer se mladi iseljavaju iz Hrvatske, no neobično je i što se pozivaju na novi ovršni zakon, koji još nije na vidiku, ali će, kažu, djelomično zoštriti kreditnu sposobnost dijela klijenata za dugoročne kredite. Poduzeća su jednim dijelom već prezadužena, a često se i izravno financiraju u inozemstvu, na tržištu kapitala ili kroz faktoring. Kakva je ponuda po bankama? Zaba kunske stambene kredite u trenutačnoj akciji odobrava uz kamatu od 3,80%, fiksnu za prvih pet godina, te 4,15% u nastavku otplate. Za eure su u istoj kombinaciji kamate 3,20 i 3,75%. Ti uvjeti vrijede i za refinanciranje iz drugih banaka. Nenamjenske kredite odobravaju uz kamatu od 6,9% za eure i 7,45% za kune. Do kraja siječnja 2018. imaju i akciju osiguranih kredita u eurima s fiksnom kamatom od 5,8%.

U HPB-u, koji je bodove stekao povoljnim refinanciranjem franaka, stambeni krediti rastu pet godina pa su im se, iako tržište stagnira, u prvih devet mjeseci povećali 13,9%. Odobravaju ih u eurima uz kamatu od 3%, u kunama od 3,38%. Najniža kamata za gotovinske kredite je 5,37% za eure i 6,27% za kune. Krediti tvrtkama rasli su im 9,7%. Suprotno trendovima je i u Splitskoj banci gdje je rast stambenih kredita iznosio čak 42%, gotovinskih 6%. Kamate za stambene kredite u kunama su od 4,35%, u euru 3,89%, za gotovinske 6,25% u kunama te 5,25% u eurima. Krediti tvrtkama su stagnirali. – U 2018. očekujemo daljnji dinamičan rast gotovinskih kredita, a potražnja za stambenim kreditima bit će pod pritiskom nepovoljnih demografskih trendova i migracijskih kretanja – komentira Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Efekt Agrokora u korporativnom sektoru očekuje kroz nastavak trenda otpisa. RBA stambene kredite u euru odobrava uz kamatu od 3,6%, u kunama 3,8%. Gotovinske kredite imaju samo u kunama, s kamatom 6,55%. Očekuju nastavak pritiska na pad kamata i rast potražnje za kunskim kreditima uz približavanje kunskih i eurskih kamata. Veći rast prognoziraju kod poduzeća jer su, smatraju, mogućnosti za rast gospodarstva bez povećanog korištenja kredita iscrpljene prethodne tri godine. U Sberbanku su stambeni krediti rasli 58%, i to uglavnom u eurima koje nude uz kamatu od 3,45%. Najniža kamata za nenamjenske kredite je 6,6%, a rasli su im 38%. U Erste banci stambeni su se krediti povećali 28%, kamate su od 3,91% za kune i 3,81% za eure. Gotovinski krediti rasli su 30%, a najniža je kamata 6,11% za eure i 6,91% za kune. Tvrtkama su plasirali 10% više kredita. U OTP-u je najniža kamata za eurske stambene kredite 3,89%, za kunske 4,35%, za gotovinske u kunama 6,25%, a u eurima 5,25%.