Loši krediti koje klijenti ne otplaćuju rastu uzlaznom putanjom i potkraj  rujna dosegnuli su 17,2 posto.

Premda nas ta brojka još daleko stavlja iza pet zemalja rekordera u kojima je loših kredita više od 20 posto, a to su Grčka, Irska, Albanija, Rumunjska i Srbija, daljnje trajanje krize ni taj prag ne bi učinilo nedostižnim. No, i u tom slučaju hrvatske banke imaju dovoljno kapitalnih rezervi da izdrže i takav udar, procjena je Hrvatske udruge banaka (HUB). Kad su posrijedi problematični krediti, Hrvatska je u skupini koju čine Cipar, Bugarska, Italija i BiH, a zasad klijenti najviše problema s vraćanjem imaju u Grčkoj, u kojoj čak 30 posto kredita nema urednu naplatu. Premda u HUB-u naglašavaju da je stopa adekvatnosti kapitala od 21,3 posto najviša od svih zemalja koje nisu imale krizu te da je u proteklih pet godina u konstantnom rastu, regulatora daleko više zanima pokrivenost problematičnih kredita rezervacijama.

Od kraja 2013. pokrivenost je počela intenzivnije rasti zbog strožih, odnosno naglašenije progresivnih pravila rezerviranja. Ukupna pokrivenost porasla je na 49,4%, no sa znatnim razlikama među sektorima. U sektoru stanovništva pokrivenost loših kredita rezervacijama visokih je 57,5 posto, dok u segmentu tvrtki, u kojem je udio loših kredita 30,6 posto, pokrivenost još kaska na na 45,6 posto.Domaće tvrtke bankama ne mogu vratiti više od 32 milijarde kuna, od ukupno gotovo 105 milijarde kuna koje su posudile. Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, kod kojih loši krediti čine 18,27 posto ukupnog iznosa plasmana. Kod kredita vezanih uz švicarski franak loših kredita je 16,63 posto, je loših u euru 14,95 posto, navode iz Udruge banaka.