TOP 505 kompanija
NAJBRŽERASTUĆI

Nekretnine opet najmoćnije gorivo, sve pršti zanimljivim licima

Za većinu onih koji se nađu na ljestvici s najvećim skokom prihoda često vrijedi da se bljesak teško ponavlja.

Marija Brnić
30. rujan 2020. u 10:50

Lista tvrtki čiji prihodi bilježe najviše stope rasta uvijek plijeni, jer na njoj se pojave i neka nova poduzetnička imena koje će se kasnije probiti i na listu “TOP 505”, ali istodobno daje i privid uspjeha jer neke od zvijezda u usponu zabljesnu samo u jednoj godini. Gledaju li se djelatnosti tvrtki koje imamo na ovogodišnjoj listi najbržerastućih, nekretninski projekti dominantan su temelj za nagli i izvanredan prihodovni skok.

Ipak, prvo mjesto na ljestvici uzeo je SNH Alfa, jedna od tvrtki u vlasništvu Darka Ostoje i partnera. I prije godinu dana na listi najbržerastućih našla se jedna od njihovih tvrtki, FTB Turizam, i to zahvaljujući isplati zadržane dobiti Hotela Cavtat, a ovaj put velebne prihode i ulazak među brzorastuće Ostoji i ekipi donijela je prodaja dionica opatijskih Liburnia Riviera Hotela austrijskoj tvrtki Gittone. Iskazanu dobit za prošlu poslovnu godinu od gotovo 200 milijuna kuna dioničari SNH Alfe nisu i odmah isplatili, već su je na nedavnoj skupštini odlučili rasporediti u zadržanu dobit.

Kvadrati, kvadrati…

Drugorangirana na listi je porečka turistička agencija Stari rog, ali zavidni prihodi, kako potvrđuje i sama vlasnica Vera Krekhovetskaya, inače poznata porečka fotografkinja, nisu došli iz osnovne djelatnosti. No, detalje ne otkriva.

Za većinu ostalih u vrhu ove Bisnodeove liste zasluga za ulazak pripada poslovima gradnje i prodaje nekretnina, prvenstveno stambenih zgrada. Dominacija gospodarstvenika koji se bave tim poslovima obilježila je i prethodne godine, no ne s tolikom razinom nadmoći nad svim ostalim djelatnostima. Dio tih tvrtki osnovan je i stranim kapitalom, no u nekima ima i vrlo zanimljivih i poznatih imena. A samim imenom je svakako se izdvaja trećerangirana na ovoj listi, tvrtka Viking Air, koja eto nosi isto ime kao kanadski proizvođač aviona Canadair, koji i u Hrvatskoj pomažu u gašenju šumskih požara. Međutim, u ovom slučaju riječ je o jednoj od tvrtki riječkog graditelja stambenih zgrada Viking Invest, koja je lani uspješno realizirala svoj projekt. Još jedno ime s liste brzorastućih ne upućuje na dobar zaključak kojim se biznisom tvrtka bavi. Riječ je o Inceptum sportu, no nije riječ o popularnim teretanama ili kladionicama, već tvrtki koja se bavi ulaganjem u nekretnine. Vlasnik tvrtke poznati je zagrebački financijaš i poduzetnik Željko Lukač, jedan od partnera Borislava Škegre i suosnivača Quaestusa, a na listu brzorastućih ovu tvrtku dovela je investicija u Županji, gdje je kupnjom i renoviranjem prodajnog objekta Kauflanda uređen i poznatim trgovcima dobro popunjen novi šoping-centar.

I Dugopolje projekt bavi se nekretninama, a ta je tvrtka u vlasništvu poduzetnika Olivera Hurleya, Britanca koji je u Hrvatsku još prije više od desetljeća donio izgradio prvi veliki trgovački park, upravo u Dugopolju, tada nepoznatom malom mjestu s prostranim neizgrađenim ledinama na prometnoj lokaciji uz autocestu Zagreb-Split. Iz građevinskog sektora upala je na listu i tvrtka GP-Brim, poduzetnika Blaže Petrovića, javnosti poznatog ponajprije zbog brojnih sudskih postupaka koje je državno odvjetništvo vodilo protiv njega, a jedan od posljednjih koji su punili novinske stupce bio je postupak kojeg je pokrenula Porezna uprava zbog sumnji u utaju poreza. Riječ je bila upravo o tvrtki GP-Brim, koja je od te, poreznicima sumnjive, 2016. gotovo stala s poslovima, ali je lani ponovno postala aktivna.

I tvrtka Feal In, u vlasništvu Mirka Čolaka, nećaka nedavno preminulog širokobriješkog poduzetnika i vlasnika Feala Joze Bogdana, uspjela je ostvariti zavidne prihode u godini u kojoj je u medijima u fokusu bio njezin završeni projekt novozagrebačkog naselja Meandar zbog zabilježbi i sporova koje je u samom finišu protiv Feal Ina vodila tvrtka građevinskog poduzetnika Vlade Leke.

Quatro company poznatog splitskog graditelja stambenih zgrada i vlasnika Tehnoplasta Ivana Pulića ponovno se pojavljuje među “naprednjacima”, a prati li se njegove javne nastupe i principe kojih se drži u poslovanju, konstantno vraćanje na ovu Bisnodeovu listu nije iznenađenje. Pulić voli reći da se u poslu treba držati dinamike – graditi dva objekta, i to u različitim fazama, a kad se prvi u cijelosti proda, kreće se u realizaciju trećega.

Istarski ipsilon

Među “sprintere” je i lani konačno započeta izgradnja punog profila Istarskog ipsilona od Pazina do tunela Učka dovela hrvatsku podružnicu francuskog Bouygues Travaux Publica, koji u koncesijskom društvu Bina-Istra ima većinski udjel. Hrvatska podružnica Bouyguesa u međuvremenu povećala i broj zaposlenih, a prema zadnjim podacima iz sudskog registra, iz “centrale” u Francuskoj povećan joj je početkom ove godine i temeljni kapital za dodatnih 150 milijuna eura. Radovi na istarskoj prometnoj žili kucavici su u tijeku, a prema vijestima s terena odvijaju se i bržim intenzitetom nego je planirano. Investicija dovršetka tzv. Faze 2B1, odnosno punog profila na dionici Rogovići-Vranje u duljini od 28 kilometara, vrijedna 165 milijuna eura trebala bi trajati tri godine, a Europska komisija nedavno je odobrila i produljenje koncesije Bina-Istri do 2039., što je koncesionaru otvorilo za dodatne radove u vrijednosti 197 milijuna eura na gradnji nove cijevi tunela Učka, te za nekoliko novih vijadukata, nadvožnjaka i podvožnjaka. Radove će izvoditi Bouyges s domaćim podizvođačima, tako da se može očekivati da Francuzi s Ipsilonom nastave biti na Bisnodeovoj listi.

Među tvrtkama koje su bilježile visoke stope rasta, a da ne dolaze iz sektora gradnje i trgovine nekretninama, dolazi Geon, tvrtka u kojoj su ujedno i hrvatski Geothermal, vlasnika Dragana Jurilja i njihov turski partner kompanija MB Holding. Geon je vlasnik i nositelj projekta gradnje prve geotermalne elektrane “Velika 1” u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. Taj je projekt započet 2015., a konačno je početkom prošle godine puštena u komercijalni rad i isporučuje električnu energiju u javnu mrežu.

Dobar start

I tvrtka Möbel Land, koja se lani prilikom otvaranja svog prvog salona u Westgate shopping City-u prezentirala kao “zemlja luksuznog namještaja”, startala je s dobrim rezultatom. Tvrtka je to koju je pokrenuo Ivo Grgić, zagrebački poduzetnik poznat kao vlasnik Tepih-centra, a Möbel Land je nakon dobrog starta krenuo s otvaranjem novih salona namještaja u kojima su dostpuni mnogi renomirani brendovi. Daljnji uspon ipak može usporiti nepovoljan razvoj situacije s koronavirusom i usporavanje gospodarstva, budući da prodaja namještaja prva osjeti zaustavljanje potrošnje. Inače, osim prodaje u salonu, tvrtka ima i ured opremanja i poseban asortiman za HoReCa, koji je koronavirus također stavio u status “mirovanja”.

Drvna industrija, pak, ima na ovoj listi svog predstavnika koji je u Hrvatskoj pokrenuo proizvodnju. To je tvrtka RST-Pellet u vlasništvu austrijskog poduzetnika Richarda Stücklera, koji je prije dvije godine ozbiljno krenuo u Delnicama s investicijom u pogon za proizvodnju peleta od gotovo 85 milijuna kuna, a koja je počela davati i prve dobre znake početka rada. Pelete iz Delnica gotovo u cijelosti izvozi, a investitor se nada i da će hrvatsko tržište koje izuzetno malo koristi tu sirovinu za ogrijev i električnu energiju, povećati potrošnju, što uostalom najavljuje poticati i državna politika. No, ovu godinu tu proizvodnju na širem području obilježio je pad potražnje zbog toplog vremena, poglavito na tržištu Italije, koja je i najveći kupac i potrošač peleta.

Osim Ostojine SNH Alfe još je jedna tvrtka odskočila lani s prihodima od imovine. Riječ je o tvrtki Kraš-ESOP, rijetkom primjeru preživjelog radničkog dioničarstva kroz tranziciju, a za koje je protekla godina bila i najturbulentnija u novijoj povijesti ove konditorske industrije. Razlog je preuzimanje Kraša koje je i uz potporu i suradnju Krašovaca uspjelo Mesnoj industriji Braća Pivac. Kraš-ESOP, koji je imao 18 posto dionica, prihvatio je ponudu Braće Pivac i prodao svoje dionice, a s novim vlasnikom osigurao da gubitak uloge u odlučivanju kompenziraju ugovorom o poštivanju ugovorenih prava radnika.

Za većinu onih koji se nađu na listi brzorastućih tvrtki u pravilu vrijedi da se bljesak teško ponavlja, ali za one manje, koji su tek kročili u biznis i postali vidljivi, ozbiljan izazov biti će pojaviti sei zasjati na onoj glavnoj listi “TOP 505”.

New Report

Close