Iako je Narodna banka Srbije (NBS) u utorak intervenirala s tri milijuna eura na Međubankarskom deviznom tržištu (MDT) kako bi spriječila nagli pad vrijednosti europske u odnosu na domaću valutu, dinar je nastavio s rastom. Prema službenom tečaju, jedan euro je u srijedu vrijedio 75,93 dinara i to je prvi put u posljednje četiri godine da je srednji tečaj eura pao ispod 76 dinara, tako da iznosi 75,95 dinara. NBS je najavila nastavak intervencije radi izvjegavanja većih tečajnih oscilacija.

Intervencije NBS-a
Nepovoljna strana jačanja dinara ogleda se u pojeftinjenju uvoza zbog kojega je vanjskotrgovinski deficit od početka godine narastao na više od četiri milijarde eura, što prijeti da ove godine obori sve prethodne rekorde. Sve do održavanja parlamentarnih izbora, održanih 11. svibnja ove godine, Narodna banka Srbije je u više navrata intervenirala kako bi zaustavila porast eura u odnosu na dinar. Posljednji put je to bilo 6. svibnja ove godine, kada je središnja banka Srbije prodala na MDT-u 15 milijuna eura. Dan nakon izbora euro je dostigao najveću vrijednost od 83,87 dinara, a onda je započeo obrnuti proces u kojemu je dinar gotovo svakodnevno jačao. Dosad je, u odnosu na euro ojačao za 6,8 posto, a Goran Nikolić, suradnik Gospodarske komore, prognozira da će se započeti trend nastaviti tako da će vrijednost dinara do konca godine biti povećana za 10 posto, što će dovesti do probijanja tzv. psihološke granice o spuštanju eura ispod 75 dinara. Stručna javnost je prilično zbunjena kretanjem tečaja, jer nema nijednog ekonomskog pokazatelja koji bi mogao opravdati jačanje dinara. Produktivnost nije povećana, niti je registriran rast BDP-a. Jedino izvoz raste po stopi između 25 i 30 posto iako izvoznici upozoravaju da s postojećim tečajem, nepovoljnim po njih, neće moći izbjeći gubitke. Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, suprotnog je mišljenja utemeljenog na činjenici da su izvoznici ujedno i najveći uvoznici pa tako ono što gube u izvozu nadoknađuju jefitnijim uvozom. Povećanje vrijednosti srpskog dinara objašnjava se više izvanekonomskim razlozima. U prvom redu se navode bolje političke prilike, nastale nakon izbora proeuropske vlade, što je povećalo zanimanje za veća ulaganja.

U očekivanju stranih ulaganja
Tako je samo u lipnju pristiglo pola milijarde eura inozemnog kapitala, dok je u prvih pet mjeseci investirano svega 808 milijuna eura. S obzirom na najavu novih ulaganja, očekuje se da će do konca godine pristići iz inozemstva očekivanih tri milijarde eura, koliko je potrebno da se ostvari projecirani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od sedam posto. Tečaj se određuje na temelju ponude i potražnje na Međubankarskom deviznom tržištu. Povećana ponuda eura objašnjava se dokapitalizacijom poslovnih banaka u Srbiji, koje su povukle sredstva iz matičnih banaka sa sjedištem u inozemstvu, zatim povećanjem zadušenosti inozemnih investitora koji grade u Srbiji, te doznakama iz inozemstva, koje se procjenjuju na četiri milijarde dolara na godišnjoj razini. Prihodi ostvareni u turizmu navode se kao jedan od razloga povećane ponude eura, ali se to ne poklapa s podacima prema kojima je broj inozemnih turista opao za pet posto. Stanje se donekle popravilo nakon održavanja novosadskog festivala Exita, a osjetan prljev deviza očekuje se od danas kada počinje tradicionačni sabor trubača u Guči na kojemu je najavljen dolazak više od 50 tisuća posjetilaca iz inozemstva.

U Srbiji jača potražnja za eurima

Do povećane prodaje eura došlo je naraslim troškovima stanovništva za podmirivanje svakodnevnih potreba, osobito nakon poskupljenja struje za osam posto. Poskupljenjima se izvlače devize od stanovništva, koje ih mora mijenjati za dinare, kao jedino platežno sredstvo. Guverner procjenjue da će dinar biti stabilan na dulju stazu i savjetuje građanima da štede u domaćoj valuti, jer su kamate trostruko veće nego na devizna sredstva i oslobođene su plaćanja poreza na dobit koji iznosi 20 posto i primjenjuje se na deviznu štednju. Unatoč takvim sugestijama, dinarska štednja sporo raste, dok se devizna popela na više od pet milijardi eura, što znači da građani imaju rezervirani odnos prema tečajnim događanjima.