Dionice sarajevskog Klasa, Sarajevo osiguranja i fondova Herbos, Prof plus, Bosfin i Crobih u protekloj su godini najviše obradovale investitore. Naravno ne sve, nego one koji su svoj novac uložile u te dionice. I pored činjenice da su oba indeksa na Sarajevskoj burzi (SASE) u drugom polugodištu prošle godine u kontinuitetu, od kolovoza do studenoga, bilježila pad, kao uostalom i u većem dijelu 2007. godine, tih šest dionica na godišnjem nivou zabilježilo je rast veći od 50 posto, znatno više od godišnjeg rasta čitavog tržišta. Vrijednost indeksa BIFX koji obuhvaća investicijske fondove na SASE u protekloj godini ipak je zabilježila rast, i to od 27 posto, dok je vrijednost indeksa SASX-10, koji obuhvaća deset najlikvidnijih dionica na SASE, porasla za 29,1 posto.

Višemjesečna korekcija
Među blue chip dionicama na SASE u 2007. godini uvjerljivo najveće iznenađenje priredila je dionica Klasa koja je zabilježila rast od čak 107,3 posto, dok je izuzetan rast, 78,4 posto, ostvarila i dionica Energoinvesta. Rast veći od prosjeka zabilježile su dionice Hidrogradnje (44 posto), Sarajevo osiguranja (41,2 posto) i BH telecoma (39,6). Iznenađujuće slab rezultat zabilježile su dionice EP BiH, tek 11,2 posto rasta na godišnjem nivou što je rezultat ispod tržišnog prosjeka, imajući u vidu da je rast indeksa SASX-10 u istom razdoblju iznosio 29,1 posto. Bez obzira na opću atmosferu depresije koja je karakterizirala SASE u drugoj polovici 2007. godine obilježenu kontinuiranom višemjesečnom korekcijom, godišnji rezultati, barem kada je riječ o fondovima i “zvijezdama” među dionicama kompanija, ipak su bolji nego što bi se na prvi pogled dalo očekivati. Naravno, najvećim dijelom je to zasluga izuzetno snažnog rasta čitavog tržišta u prvom kvartalu 2007. godine, ali ni višemjesečna korekcija koja je potom uslijedila u potpunosti nije anulirala taj rast. Godišnji saldo očigledno može zadovoljiti dugoročne i iskusne investitore, koji nisu podlegnuli sveopćoj euforiji na početku godine ni panici koja je potom uslijedila. Naravno, računica i godišnji saldo novopečenih investitora sa špekulantskim ambicijama sigurno izgleda drukčije, pogotovo ako su na tržište ulazili u ožujku i travnju kada su cijene dionica bile na vrhuncu. Nešto bolje prošli su investitori koji su poneseni općom euforijom ušli malo poslije kada je korekcija već počela. Bolje utoliko što im je gubitak nešto manji, i to ako su izgubili živce i prodavali kupljene dionice pod svaku cijenu, želeći izvući što se može.

Država najveći vlasnik
Gledajući tržište u cjelini, pomalo neočekivano, po ostvarenim rezultatima dionice fondova uglavnom su nadmašile neke od favorita čije su se dionice smatrale “sigurnim pogotkom” kao što je to slučaj s objema elektroprivredama u F BiH. Isto tako se potvrdilo pravilo da “kada vjetar puše i purani lete”, to jest da u razdobljima euforije na tržištu rastu sve dionice bez obzira na to kakvo pokriće imaju u razultatima poslovanja kompanije. Jednako tako kada nastupi korekcija, sve pada, samo što dionice čija je vrijednost utemeljena na realnim financijskim pokazateljima poslovanja gube znatno manje i mnogo se brže oporavljaju. Tako su, primjerice, dionice Hidrogradnje i Energoinvesta u prva tri mjeseca prošle godine zabilježile enorman rast u iščekivanju najavljene privatizacije, da bi odluka vlade F BiH o odustajanju od privatizacije cijene dionica povukla naniže.
(Redakcijski izvještaj)

Šipad export-importa uskoro na Sarajevskoj burzi

Dionice tvrtke Šipad export-import bit će ponuđene na Sarajevskoj burzi u veljači, odlučila je Agencija za privatizaciju Federacije BiH. Kako su jučer prenijeli mediji u BiH, na temelju ove odluke bit će ponuđeno na prodaju 16 posto državnog kapitala u toj tvrtki što je 182.460 dionica. Početna cijena jedne dionice bit će 10,39 konvertibilnih maraka (5,3 eura). Ukupna vrijednost kapitala Šipad export-importa procijenjena je na 6,4 milijuna eura, pri čemu je udio državnog kapitala 67 posto. Dionice trebaju biti ponuđene na prodaju jednokratnom aukcijom uz posredovanje sarajevske brokerske kuće Eurohaus.

Usporeni rast investicijskih fondova

Cijena dionice fonda Herbos na kraju 2007. bila je za 64,3 posto viša nego na kraju prosinca 2006., što je s obzirom na stanje na tržištu odličan rezultat, daleko iznad ostvarenog rasta indeksa fondova. S rastom od 57,5 posto dionica Prof plusa našla se na drugom mjestu po o rastu među fondovima, dok je kod Bosfina godišnji rast iznosio 56,4 posto, a kod Crobiha 53,2 posto. Za ukupan godišnji saldo dionice Crobiha dobrim dijelom zaslužan je izuzetan rast, od čak 40 posto mjesečno, ostvaren u prosincu, čime je praktično anuliran prethodan četvoromjesečni pad. Jedini fond čija je dionica u lani bila u minusu je Eurofond jer je tržišna cijena dionice na kraju 2007. bila manja za 6,6 posto nego prije 12 mjeseci.

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima