Iako burzovni indeksi i trgovanje dionicama od svibnja imaju silaznu putanju, Beogradska burza je u 2007. godini (do 15. prosinca) ostvarila promet od 1,957 milijardi eura, što je za 57 posto više u usporedbi s lanjskom godinom. Prema kazivanju Gordane Dostanić, direktorice Beogradske burze, s 293.641 transakcijom njihov broj je udvostručen. Indeks Beogradske burze Belex 15, koji obuhvaća najlikvidnije srpske kompanije izlistane na tržištu kapitala, porastao je oko 32 posto i pored višemjesečnog pada njihove vrijednosti. Točnije, pad indeska i loše razdoblje za Beogradsku burzu dogodilo se ovog proljeća kada je nakratko na mjesto predsjednika srbijanskog parlamenta sjeo prvi čovjek Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić. Inače, bolji rezultati, u odnosu na lanjsku godinu, postignuti su zahvaljujući trgovanju u prva četiri mjeseca kada je povećanje iznosilo 90 posto tako da je poslije pad ublažen. Prema podacima što ih je Dostanić iznijela na upriličenoj konferenciji za novinare, poslednjeg trgovačkog dana 2006. godine vrijednost Belex 15 iznosila 1675,20 poena, dok je sredinom prosinca bila 2204,06 indeksnih poena.

Sve veća A kotacija
Opći indeks Beogradske burze, Belex line, što je uveden u travnju, do 15. prosinca povećan je za 39 posto i iznosi 3694 poena. Kao najznačajniji ovogodišnji događaj na Beogradskoj burzi smatra se uvrštvanje triju domaćih kompanija na prestižnu A kotaciju Beogradske burze. Led je probio pirotski Tigar, a poslije njega uvršetni su Energoprojekt i Sojaprotein. Sve tri izlistane kompanije zabilježile su rast cijena dionica. Cijena dionica Energoprojekta povećana je za 100,46 posto, Sojaproteina za 42,07 i Tigra za 12,05 posto iako je posljednja emisija Tigrovih dionica proglašena neuspjelom jer je umjesto potrebnih 50 prodano svega pet posto. Među dionicama u kontinuiranom trgovanju najveći promet ostvaren je vrijednosnim papirima niške AIK banke u ukupnom iznosu od 233,7 milijuna eura, dok je upola manje postignuto dionicama Agrobanke. Najveći godišnji rast cijene postigle su dionice Informatike, čak 831 posto, zatim Veterinarskog zavoda Subotica, 334 posto, i Energomontaže, 306 posto, a najveći pad imali su vrijednosni papiri Agrobanke, 44 posto, Alfa Banke, 33, i Agrobačke, 28,91 posto. Strmoglavi pad vrijednosti dionica Agrobanke počeo je nakon što je država povećala svoj udio u toj banci na 20 posto. Time je Agrobanka vratila dug državi od oko 44 milijuna eura, ali je dolaskom državnog kapitala prestalo zanimanje za kupnju njezinih dionica. Zbog velike potražnje njezinih dionica Agrobanka je obavila šest emisija vrijednosnih papira, kojima je kapital banke povećala sa 30 na oko 170 milijuna eura. Vjetar u leđa dalo joj je zanimanje Moskovske banke za preuzimanje, čemu se protivio veći dio od četiri tisuće dioničara. Zbog visoke cijene Moskovska banka se povukla, a vrijednost dionica Agrobanke počela je strmoglavo padati.

Stigli i fondovi
Novost u trgovanju na Beogradskoj burzi predstavlja pojava domaćih investicijskih i mirovinskih fondova. Poslije početnog uspješnoga zaleta sva četiri investicijska fonda bilježe posljednjih mjeseci pad vrijednosti investicijskih jedinica. Tako je vrijednost investicijskih jedinica fonda Raiffeisen investment pao ispod početne cijene, a tome se posljednjih dana približava i investicijski fond Fima proaktiv. Koncem prosinca s poslovanjem počinju još dva fonda. Beogradska burza očekuje povećanu ponudu, što treba doći najavljenim izlaskom pojedinih javnih poduzeća na burzovno trgovanje. Očekuje se da će se pojaviti dionice Jat Airwaysa, Galenike i NIS-a. 15 posto dionica spomenutih javnih poduzeća bit će dano građanima u okviru besplatne podjele, koji će moći trgovati dionicama tek poslije višemjesečne zadrške kada se utvrditi tržišna vrijednost dionica. Vlada je najavila da će se javne tvrtke privatizirati inicijalnim ponudama preko burze.

Produžen natječaj za Mostogradnju

Agencija za privatizaciju je do 25. siječnja iduće godine produžila rok za dostavljanje obvezujućih ponuda za Mostogradnju. Natječaj za prodaju tog beogradskog građevinskog poduzeća objavljen je u studenom, a u ponedeljak je istekao rok za dostavljanje ponuda zainteresiranih kupaca. Na prodaju je ponuđeno 53,29 posto kapitala Mostogradnje koji je u vlasništvu države, Dioničkog fonda i Fonda za mirovinsko-invalidsko osiguranje. U Mostogradnji je zaposlen 1421 radnik, a većina njih su mali dioničari koji ukupno imaju u vlasništvu 29,9 posto kapitala tog poduzeća.