Zlato je u 2025. imalo godinu koju će povijest vjerojatno pamtiti kao početak novog režima cijena, a ne kao običan ciklički skok – i upravo na toj premisi najveće investicijske banke i analitičke kuće crtaju ambiciozne prognoze za 2026.

Borba se nastavlja

Večernji list jedini hrvatski medij u prodaji u BiH! Andrijanić objasnio što se događa

Dok je 2025. završila s cijenom udobno iznad četiri tisuće dolara po unci i godišnjim rastom kakav nije viđen još od kraja sedamdesetih, konsenzus za iduću godinu kreće se između umjerenog daljnjeg rasta i scenarija u kojem zlato na valu geopolitičkih i monetarnih šokova može dosegnuti pet tisuća dolara ili više.

Cijene zlata porasle su u ponedjeljak za dva posto na 4420 dolara po unci, produživši dobitke od petka, jer su pojačane geopolitičke napetosti nakon američkog svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura usmjerile ulagače prema sigurnim utočištima, objavio je Trading Economics ističući da je zlato prethodnu godinu završilo s najjačim godišnjim dobitkom od 1979.

Nije manija

Zlato je u prošlu godinu ušlo s cijenom od oko 2600 do 2700 dolara po unci, da bi kroz proljeće probilo tri tisuće dolara, a potom u posljednjem kvartalu nadmašilo i psihološku granicu od četiri tisuće dolara. Ukupni godišnji skok cijene iznosio je oko 65 posto, prema toj tvrtki koja prikuplja ekonomske i financijske podatke iz službenih izvora iz oko 196 zemalja.

Za razliku od prijašnjih zlatnih manija, ovdje nije riječ o kratkom špicu: prosječna godišnja cijena popela se na otprilike 3435 dolara po unci, čak 44 posto iznad 2024., što je najsnažniji skok prosjeka od 1980. i daleko iznad početnih prognoza industrije. World Gold Council (WGC) taj zaokret opisuje kao “najbolju kalendarsku godinu od 1979.”, uz više od 50 novih povijesnih maksimuma.

naša svakodnevica

AI manija tek je počela, a već izaziva brojne strahove

U pozadini tog skoka stoji kombinacija nekoliko faktora koja je 2025. po mnogočemu učinila prekretnicom. Na taktičkoj razini, zlato je profitiralo od dugotrajnog režima visokih kamatnih stopa, kontinuirane rasprave ekonomista i analitičara “hoće li biti recesije ili neće” u SAD-u i Europi, te geopolitičkih trzavica – od rata u Ukrajini i na Bliskom istoku do novog vala trgovinskih i carinskih sukoba između SAD-a i Kine – koji su redovito pritiskali rizičnu imovinu i vraćali potražnju prema sigurnim utočištima. Na strukturnoj razini, ključna priča bili su – i ostali – bilance središnjih banaka i rastuća svijest da se nakon zamrzavanja ruskih deviznih rezervi “polica osiguranja” mora tražiti izvan tradicionalnih dolarskih instrumenata.

Središnje banke u 2025. su, unatoč rekordnim razinama cijene, nastavile gomilati zlato ritmom koji povijesno nema mnogo presedana. Prema podacima i analizama koje citira WGC, službeni sektor je do kraja trećeg kvartala akumulirao više od 600 tona zlata, uz iznimno snažan treći kvartal s oko 220 tona kupnji – 28 posto više nego u prethodnom tromjesečju.

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

World Gold Council u svom izvješću iz lipnja 2025. (Central Bank Gold Reserves Survey 2025) objavio je da gotovo 95 posto anketiranih središnjih banaka očekuje daljnji rast globalnih zlatnih rezervi u idućih 12 mjeseci. Jedan od autora izvješća takvu dinamiku opisuje rečenicom koja je ovih mjeseci često citirana u tržišnim komentarima: “Ovo više nije epizodni hedging, nego strateška redistribucija monetarne moći u korist zlata.” Privatna i institucionalna potražnja pratila je isti obrazac. U analizi State Street Global Advisors zlato se opisuje kao “najuspješnija makro imovina 2025.”, pri čemu analiza naglašava “rebalans institucionalnih portfelja” u korist zlata i zaključuje kako je “tri tisuće dolara nova donja granica, a ne vrh ciklusa”.

Investicijske kuće poput VanEcka dodatno podcrtavaju priču o “strukturnoj snazi i trajnoj privlačnosti” zlata, sugerirajući da kombinacija državnog duga, dedolarizacije i potražnje s tržišta u razvoju može do 2030. dovesti cijenu i do pet tisuća dolara, čak i bez spektakularnog monetarnog ili geopolitičkog šoka.

Na toj podlozi 2026. ulazi u fokus analitičara kao godina u kojoj će se odmjeriti dva narativa: onaj o “zlatnom superciklusu” i onaj o nužnoj korekciji nakon “prebrzog” rasta. World Gold Council u prosinačkom “Gold Outlook 2026: Push ahead or pull back” nudi tri scenarija, od umjerenog rasta do snažne korekcije, jasno upozoravajući da tržište ulazi u godinu “definiranu geopolitičkom i ekonomskom neizvjesnošću”.

U blaže pozitivnom scenariju, u kojem globalni rast usporava, ali ne tone u recesiju, a kamatne stope padaju uz slabljenje dolara, WGC procjenjuje da bi zlato u 2026. moglo porasti dodatnih pet do 15 posto, uz podršku trajne potražnje središnjih banaka i priljeva institucionalnih ulagača iz Azije. U slučaju globalnog pada, eskalacije geopolitičkih žarišta i agresivnih rezova kamata cijene zlata bi mogle skočiti čak 15 do 30 posto, prema istom izvoru.

‘Tamna strana Mjeseca’

Velike banke i analitičke kuće gotovo unisono vide rast cijene zlata u 2026., razlika je tek u tome koliko visoko i koliko brzo. Bank of America podigla je cilj za 2026. na pet tisuća dolara po unci, JP Morgan najavljuje oko 5055 dolara prosječne cijene u četvrtom kvartalu 2026., uz ocjenu zlata kao “snažno bikovsko uvjerenje u cijeloj godini”. Goldman Sachs, nešto oprezniji u formulacijama, ipak diže cilj za prosinac 2026. na 4900 dolara, naglašavajući da su rizici “jasno nagnuti prema gore” zbog ustrajne kupnje središnjih banaka i mogućeg novog vala ETF priljeva ako FED krene u dublje rezove.

znanost&biznis

Tesla i medicina budućnosti: Energija, frekvencija i izlazak iz paradigme, danas se ozbiljno proučava ono što je on slutio

Istodobno, WGC i dio neovisnih analitičkih kuća upozoravaju da u priči postoji i “tamna strana Mjeseca”. U tzv. reflacijskom scenariju, u kojem politike Trumpove administracije uspješno potaknu rast i ohlade geopolitičke tenzije, a prinosi na američke obveznice porastu uz jači dolar, zlato bi – prema WGC-u – moglo pasti pet do 20 posto, na oko 3300 dolara, jer bi se kapital vraćao prema rizičnijim klasama imovine i “klasičnim” dolarskim instrumentima.

Slika zlata na prijelazu iz 2025. u 2026. izgleda kao paradoks: riječ je o imovini koja je iza sebe ostavila godinu impresivnog rasta i neviđenoj potražnji središnjih banaka, a istodobno većina ključnih aktera tržišta i dalje piše scenarije u kojima je “najzanimljiviji dio priče” tek pred njim. Ono što je 2025. već sada jasno pokazala jest da je zlato izašlo iz okvira “relikta” i ušlo u kategoriju strateške imovine, a 2026. će pokazati koliko je ta promjena duboka i trajna.