Vidljivo je poboljšanje kod većine negativnih trendova za europsko gospodarstvo i do 2014. godine svi bi trebali ponovno bilježiti gospodarski rast, prognizirao je Lucio Vinhas de Souza, glavni ekonomist Moody'sa za rejtinge država, u petak na 19. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji Hrvatske narodne banke.

Vinhas de Souza je podsjetio kako je prošlo godinu dana od kada je Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, kazao kako će napraviti sve što treba kako bi spasio euro te istaknuo kako danas situacija u Europi izgleda puno bolje nego tada.

Kinezi daleko od uzora
''Početak 2013. donio je nekoliko šokova za eurozonu: Cipar, zakočeni politički proces u Italiji, pad rejtinga Slovenije u smeće…  No nije se dogodilo ništa dramatično. Svi su šokovi na neki način riješeni. Slovenija je, primjerice, bez teškoća izdala novu obveznicu sa samo blago lošijim uvjetima'', kazao je Vinhas de Souza.  Podsjeća da je javni dug i dalje vrlo visok, povjerenje u poslovnom sektoru slabo, a poboljšanje ekonomskih pokazatelja vrlo blago.Na konferenciji su sudjelovali i guverneri češke, poljske i urugvajske središnje banke, glavni ekonomisti UniCredita i Europske investicijske banke, predstavnici MMF-a i Europske komisije, te profesori s niza sveučilišta širom svijeta. U fokusu je bila kriza, posebno u Europi, a kroz diskusije o predstavljenim znanstvenim radovima mogli su se čuti odjeci mnogih suprotstavljenih stavova: o budućnosti eurozone i spašavanju posrnulih članica, europskoj bankarskoj uniji, prednostima i nedostacima daljnje fiskalne integracije u Europi, pa i preporukama Hrvatskoj o ulasku u eurozonu. Glavni ekonomist UniCredita Erik Nielsen uvjeren je kako je eurozona unatoč svemu uspjeh. Kaže da je globalizacija zauvijek promijenila svjetsko gospodarstvo i naglašava da je upitno bi li u takvom okružju zemlje EU bolje prošle same.

"Njemačka bi u 20 godina postala dominantno gospodarstvo, a u Pariz i London nitko više ne bi išao. Ako si unutra, imaš utjecaja, ako ostaneš vani, nemaš nikakvog utjecaja. U eurozoni je samo njemačka središnja banka izgubila dio utjecaja, svi ostali su profitirali", kaže Nielsen komentirajući kritike da su članice eurozone izgubile neovisnost monetarne politike. Devalvacijom, približavanjem vlastitih troškova rada kineskima, ističe Nielsen, samo sebe činite siromašnijima. V. Britanija, čija je valuta devalvirala 18%, nije uspjela povećati svoj udjel na svjetskom tržištu – njihov izvoz je samo uspio pratiti volumen rasta svjetske međunarodne trgovine. S druge strane, EU je ostvarila isti rast BDP-a po stanovniku kao SAD. Točno je da je gospodarstvo SAD-a brže raslo, ali BDP po stanovniku je ključan pokazatelj, smatra Nielsen.O ulasku Hrvatske u eurozonu nema puno dvojbi: ističe kako je već sada visoko euroizirana i monetarnom politikom ionako ne može puno postići. No, valja biti siguran da su institucije dovoljno snažne, da je fiskalna politika pod kontrolom – treba spustiti proračunski deficit, a neophodne su i strukturne reforme, ističe Nielsen."Latviji je trebalo deset godina da uđe, a nadam se da će vama trebati upola toliko – ili manje", zaključio je Nielsen. 

O svijesti političara
Helmut Wagner, profesor na sveučilištu Hagen, ustvrdio je, pak, kako je za članice EU koja su tržišta u nastajanju "opasno brzati u eurozonu", i za njih same i za eurozonu. "Iako proces europske integracije rezultira konvergencijom institucija i BNP-a, institucionalna konvergencija nakon ulaska u eurozonu prestaje ili čak bilježi zaokret, što je rezultat pogrešnih poticajnih mehanizama uslijed pogrešno konstruiranog ugovora o EU", kazao je Wagner. "Glavni razlog zbog kojeg institucionalne reforme usporavaju jest što takve zemlje ne mogu biti izbačene iz eurozone. Čak i ako potpuno prestanu provoditi reforme i isključivo se oslanjaju na pomoć drugih članica koje spašavaju takve zemlje jer je alternativa mnogo štetnija.

Poticajni mehanizam je učinkovit do ulaska u eurozonu, ali zatim prestaje funkcionirati", upozorava Wagner.Wagner ističe kako Hrvatska u 15 godina bilježi i institucionalnu i konvergenciju BNP-a,a svakako se nastavak napretka može očekivati i do trenutka ulaska u eurozonu. "A što će biti nakon ulaska u eurozonu? To će ovisiti i o političarima koje Hrvatska izabere i o njihovoj politici,", zaključuje Wagner, dodajući kako su u Njemačkoj neki političari žrtvovali svoju karijeru, znajući da, zbog reformi koje su proveli, neće biti ponovno izabrani.