U spašavanju banke od kolapsa osim novca poreznih obveznika aktivno bi trebali sudjelovati i vlasnici obveznica banke u problemima, predlaže Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijem istraživanju. Drugim riječima, sustav spašavanja banaka “bailout” trebao bi se pomaknuti prema modelu “bail-in” u kojem bi regulatori imali ovlasti da vlasnike obveznica prisile da preuzmu dio gubitka. Riječ je o temeljnom pitanju važnih banaka koje muče regulatore, odnosno onih bankarskih kuća čija veličina nosi toliki rizik za realnu ekonomiju da propast takvih banaka zapravo ne dolazi u obzir. Propast jedne od njih, Lehman Brothersa 2008. u SAD-u, gurnula je zapadni svijet u recesiju. Spašavanje, međutim, nije jeftino i pada na teret poreznih obveznika te stvara golem pritisak javnosti na političare.

Zdravije za sustav
Upravo se zato u Europi već neko vrijeme aktivno radi na modelu “bailina”. Iako je Europska komisija odgodila izradu konačne verzije tog modela zbog straha da bi dodatne obveze mogle još jače uznemiriti već sad nervozne ulagače, MMF-ovo istraživanje daje snažan vjetar u leđa europskoj ideji.Fond predlaže da bi vlade trebale prisiliti dioničare i imatelje dugoročnog duga sistemskih banaka da podnesu dio tereta umjesto da kompletni trošak spašavanja prebace na porezne obveznike kao što je to bio slučaj 2008. i 2009. Model u kojem bi se banka spašavala prvo vlasničkim kapitalom, potom otpisom imovine vlasnika obveznica i zamjenom dužničkog vlasničkim kapitalom bio bi puno zdraviji za financijski sustav u cjelini, ističe MMF. “Instrument ‘bailina’ trebao bi se smatrati dodatnim i komplementarnim alatom za rješavanje sistemski važnih financijskih institucija”, stoji u istraživanju. MMF također upozorava na oprez u odluci kada pokrenuti “bailin” uz preporuku da bi tajmnig mogao biti pravi kada obvezni iznos kapitala banke padne ispod minimuma, no prije nego banka postane insolventna.

Upitno u praksi
Ideja je razumljiva, no teško da će bez problema zaživjeti u praksi, smatraju stručnjaci. “Moderni svijet baziran na neoliberalizmu toliko se naslonio na banke da bez njih ne može. Snaga, važnost i isprepletenost financijskih institucija s realnom ekonomijom je tolika da država ne može zanemariti tu odgovornost. Upravo zato mislim da će ideja ‘bail-ina’ teško biti primjenjiva u praksi, osobito kod onih država koje imaju snažno razvijene financijske sektore”, kaže Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta.