Međunarodni monetarni fond (MMF) mogao bi 2010. godine ostvariti dobit od gotovo 650 milijuna dolara, a većina te svote došla bi iz istočnoeuropskih država koje su u posljednjih nekoliko mjeseci zatražile pomoć MMF-a, tvrde bivši dužnosnici te financijske institucije. Ta neočekivana dobit mogla bi značiti preokret vrijedan čak 1 milijardu dolara za Fond jer su predviđanja iz 2007. godine govorila o gubitku od 360 milijuna dolara u 2010. godini.

Enormni porast
“MMF je ultimativna institucija za borbu protiv kriza i ostvarit će enormne poraste svojih profita”, rekao je Bloombergu Claudio Loser, bivši direktor MMF-a za zapadnu hemisferu, a danas član washingtonskog instituta Interamerički dijalog. Loserova mišljenja dijeli i Mohamed El-Erian, jedan od izvršnih direktora Pacific Investment Managementa koji smatra da bi iznos MMF-ovih kredita istočnoeuropskim i azijskim državama mogao biti jednak iznosu posuđenom nakon azijske i argentinske krize iz 2003. godine. “Prihodi MMF-a značajno će porasti 2009. kao rezultat velikog kreditiranja”, smatra El-Erian. U posljednjih 6 mjeseci MMF je odobrio Ukrajini zajam od 16,4 milijarde dolara, Mađarska je dobila kredit od 15,7 milijardi dolara, Latvija 10,4 milijarde, Bjelorusija 2,5 milijarde, Island nešto manjih 2,1 milijardu, a Pakistan 7,6 milijardi dolara. Srbiji je odobren trenutno najmanji kreditni paket od 516 milijuna dolara.

Realizirani zajmovi
No, tu ne prestaje popis zemalja koje bi MMF mogao kreditirati jer je Turska trenutno u pregovorima za kreditni sporazum, a interes je pokazala i Rumunjska. Ako se svi zajmovi realiziraju, prinos MMF-a mogao bi se utrostručiti u odnosu na prognoze, a iznosio bi 646 milijuna dolara. Ipak, predviđanja o rastu profita ostvarit će se, naravno, samo ako države-dužnici vrate predviđene iznose na vrijeme i u potpunosti. Treba uzeti u obzir i da svi procesi kreditiranja možda neće biti realizirani sve do početka sljedeće godine jer se odvijaju u fazama, odnosno tranšama, a ne smije se ignorirati ni činjenica da, ukoliko neka država ne ispuni MMF-ove uvjete, kreditiranje može biti zaustavljeno. Koristeći kalkulacije iz izvješća iz 2007. čiju je izradu vodio predsjednik JPMorgan Chasea Andrew Crockett, kamate i naknade od najmanje 55 milijardi dolara vrijednih novih kredita mogle bi sljedeće godine napuniti MMF-ovu blagajnu, dosta iscrpljenu nakon azijske financijske krize. Povratak profitabilnosti omogućit će šefu MMF-a Dominiqueu Strauss-Kahnu zapošljavanje više stručnjaka za ekspertizu međunarodnih tržišta, a upravo je to područje koje Strauss-Kahn namjerava reformirati u budućnosti. No, porast dobiti mogao bi omogućiti MMF-ovom šefu veću neovisnost od onih zemalja-članica koje su u posljednje vrijeme tražile najveće rezanje troškova poslovanja u povijesti MMF-a. Oživljavanje financijske moći moglo bi stoga odložiti planove za prodaju dijela MMF-ovih zlatnih rezervi. Prošle su se godine, kad je volumen MMF-ovih zajmova bio nizak, pojavile ideje o prodaji zlata kako bi se stvorio fond za financiranje operativnih troškova. O niskoj razini MMF-ovih kredita samo godinu dana ranije govori i činjenica da je volumen plasiranih sredstava bio najmanji u posljednjih 25 godina. Porastom kreditiranja ideja o prodaji zlata više nije aktualna. Osim toga, Strauss-Kahn je pozvao države-članice na izdvajanje više sredstava kako bi povećale kreditne mogućnosti Fonda na 500 mlrd. dolara. Do sada se pozivu odazvao samo Japan koji je objavio da će Fondu staviti na raspolaganje dodatnih 100 milijardi dolara.