Samo u dosadašnjem dijelu godine obvezni mirovinski fondovi sudjelovali su na više redovnih i izvanrednih glavnih skupština dioničara nego u cijeloj 2009. godini. Tako je PBZ/CO fond od siječnja do rujna sudjelovao na 20 skupština, pet više nego lani. Za razliku od lani, ove je godine PBZ/CO fond svoje stavove, primjerice, zastupao na skupštinama HT-a, tvornice šećera Viro, Končara-EI te Erste banke. Predstavnici Erste Plavog fonda lani su sudjelovali na pet glavnih skupština dok su se ove godine već pojavili na njih 11.

Interna procedura
Za povećani broj zaslužne su skupštine Ericssona NT, Dalekovoda, Končara, Atlantic grupe i Quaestus nekretnina na kojima lani Erste Plavi nije bio. Upitan za komentar, predsjednik Uprave Erste Plavog Petar Vlaić kazao je kako se povećani broj sudjelovanja može objasniti povećanjem vlasničkih udjela. “Na taj način postali smo involviraniji u njihovo poslovanje”, ističe Vlaić. Mirna Koričan sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) kaže kako uslijed krize nije neuobičajena pojačana aktivnost menadžera u svim segmentima poslovanja, pa tako i u segmentu kontrole postojeće poslovne situacije. “Smatram da je uzrok ove pojačane aktivnosti želja za uspješnijim dugoročnim poslovanjem kompanija u kojima fondovi imaju udjele, koje je k tome i održivo u vremenu”, kaže Koričan.Predstavnici AZ fonda posjetili su, tako, 10 glavnih skupština, četiri više nego lani. Ove su se godine pojavili na skupštinama Podravke, Dalekovoda, slovenske farmaceutske tvrtke Krka te Atlantic grupe kojima nisu prisustvovali lani. No, zato su ove godine izostavili sudjelovanje na skupštinama šećerane Viro i HT-a. Dok su 2009. predstavnici Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima sudjelovali na skupštinama Quaestus nekretnina, Ingre, HUP-a Zagreb, Ericssona NT i Belišća, ove su se godine pojavili na čak 14 skupština. Iz mirovinskih fondova poručuju kako svoje predstavnike šalju na sve glavne skupštine tvrtki u kojima imaju značajnije udjele. “Odluka o sudjelovanju na skupštinama pojedinih društava donosi se na temelju interne procedure, a koja se temelji na udjelu vrijednosnih papira u fondu, udjelu AZ fonda u ukupnom broju vrijednosnih papira izdavatelja i pitanjima koja bi mogla biti od važnosti budućih investicijskih odluka”, poručili su iz AZ fonda.

Krizno vrijeme
Ostaje stoga nejasno zašto AZ nije sudjelovao na skupštini HT-a ako je ta dionica, zajedno s GDR-ovima, među njihovih prvih deset pozicija ulaganja prema podacima s kraja lipnja. Dodatno, AZ fond sedmi je najveći dioničar HT-a s gotovo 1,1 posto udjela. Prema tvrdnjama predstavnika jednog mirovinskog fonda koji je želio ostati anoniman, povećani broj sudjelovanja na glavnim skupštinama logičan je slijed poslovanja mirovinskih fondova. “S vremenom imamo sve značajnije udjele u tvrtkama. No, u krizno vrijeme želimo biti i malo više uključeni u donošenje odluka. Ubuduće ćemo još više sudjelovati u procesu korporativnog upravljanja”, kazao je izvor Poslovnog dnevnika. Upitan za buduću ulogu mirovinskih fondova u Podravci, izvor je naglasio kako će, što se tiče nadzora, svakako imati snažniju ulogu. Na pitanje znači li to da su naučene neke lekcije iz afere Spice, “mirovinac” to oštro opovrgava. “NO ne može spriječiti afere. Ako netko namjerava kršiti zakon, u tome ga NO ne može spriječiti. NO može jedino utjecati na postavljanje pravih ljudi, ako ima tu moć”, ističe izvor. Prema dostupnim prijedlozima glasovanja mirovinskih fondova na ovogodišnjim skupštinama dioničara, u velikoj većini slučajeva “mirovinci” se u potpunosti slažu s odlukama uprava.

Protivljenje AZ fonda
Tako se Raiffeisen ove godine složio sa svim prijedlozima odluka, osim u dva slučaja. Na skupštini Ericssona predstavnici Raiffeisena bili su suzdržani pri glasanju o izboru bivšega predsjedničkog savjetnika Dubravka Radoševića za novog člana Nadzornog odbora te kompanije. Radošević je na kraju izabran. U drugom slučaju, na kolovoškoj skupštini Belišća Raiffeisen je bio protiv odluke da se dionice Belišća povuku sa Službenog tržišta i uvrste u Redovito. Protivljenje tog “mirovinca” zajedno s AZ fondom nije uspjelo spriječiti donošenje odluke u skladu s prijedlogom Uprave Belišća. No, zato je protivljenje AZ fonda na lipanjskoj skupštini Dalekovoda urodilo plodom. Predstavnici AZ-a bili su protiv izbora čak šest novih članova NO od 12 predloženih, a nijedan od te šestorice nije izabran. U Dalekovodu je AZ trenutno šesti najveći dioničar s 1,1 posto udjela i toliko glasova na skupštini. Podaci o glasovanju predstavnika PBZ/CO te Erste Plavog fonda nisu bili dostupni.