Europske banke koje su u proteklih nekoliko mjeseci mukotrpno prikupljale kapital kako bi zadovoljile strože regulatorne zahtjeve za kapitalom čeka neugodno iznenađenje. Europska agencija za banke (EBA) povisila je letvicu za minimalne kapitalne zahtjeve te inzistira da 9-postotna adekvatnost kapitala europskih kreditora postane trajni, a ne kao dosad privremeni zahtjev.

Novi prioritet
Čelnik EBA-e Andrea Enria rekao je Financial Timesu da je “očuvanje kapitala” njegov prioritet, posebno u vremenu kada europska kriza ne jenjava, a prva faza šestogodišnjeg razdoblja uvođenja strožih standarda za banke Basel III. počinje se primjenjivati od iduće godine. Enriina poruka bankama stiže nakon prošlotjedne objave EBA-e da je 27 europskih banaka prikupilo 94 milijarde eura kapitala kako bi dosegle granicu od 9 posto. O toj se brojci još prošle jeseni govorilo kao tek privremenom zahtjevu koje bi europske banke trebale zadovoljiti kako bi zadržale stabilnost bankovnog sustava u uvjetima dužničke krize u eurozoni.

Basel III
“Ključno će biti očuvanje kapitala. Ne želimo da se kapital oslobodi. Želimo da banke zadrže tu razinu kapitala i postepeno počnu provoditi zahtjeve Basela III, a mi ćemo od banaka tražiti da razviju kapitalne planove kako će to postići”, rekao je Enria britanskom listu. Tako će, izgledno je, banke morati krenuti u novu rundu prikupljanja kapitala jer su EBA-ini zahtjevi sada stroži nego je to bilo inicijalno predviđeno Baselom III. Poznato je da Basel III bankama nametnuo uvjet da do 2019. godine namaknu minimalno sedam posto osnovnog (Tier1) kapitala s dodatnim zaštitnim slojem od 2,5 posto za najveće globalne banke.Najnoviji zahtjev europskog regulatora neće proći bez otpora u bankarskim krugovima, kao ni kod pojedinih nacionalnih regulatora koji smatraju da pritisak na banke da povećaju kapital u uvjetima krize dodatno djeluje u smjeru produbljivanja recesije i dužničke krize u europskim državama. Procjena je Europske bankarske agencije da su kroz različite mjere, koje ne uključuju samo izravne financijske injekcije već i, primjerice, prodaju “toksične” imovine te spašavanje grčkih i španjolskih banaka, 2011. i 2012. u banke “umpumpano” oko 240 milijardi eura. Taj je iznos, inače, rame uz rame američkih 245 milijardi dolara potrošenih za programe pomoći posrnulim kreditorima iz SAD-a.

Pripreme za uniju
U Londonu gdje se nalazi sjedište EBA punom se parom spremaju za stvaranje nove bankarske unije unutar koje će to tijelo imati jednu od ključnih uloga. Sa 70 zaposlenih EBA radi od početka prošle godine, no zbog krize u eurozoni kao nužnost se spominje povećavanje broja zaposlenih jer de facto ne nadzire samo banke u prostoru zajedničke europske valute, već kompletne Europske unije.