Slovenska informacijska povjerenica Nataša Pirc-Musar zabranila je Uredu za zaštitu konkurencije pregled i pretragu elektroničke dokumentacije koju je izuzeo i zaplijenio u sjedištima Mercatora, Spara i Engrotuša tražeći dokaze u postupku koji je protiv najvećih slovenskih trgovaca pokrenuo sumnjičeći ih za kartelsko dogovaranje. Ured za zaštitu konkurencije morat će pečatima informacijske povjerenice zapečatiti računala, elektroničku dokumentaciju i poštu koju je zaplijenio u sjedištima trgovačkih tvrtki te u petodnevnom roku u nazočnosti državnog informacijskog nadzornika izuzeti samo dokumentaciju koja se odnosi na postupke koji se vode zbog sumnji u kartelsko dogovaranje i monopolističko poslovanje.

Tužba Upravnom sudu
Informacijska povjerenica svoju odluku obrazlaže tvrdnjom da je Ured za zaštitu konkurencije pljenidbom računara i kompletne elektroničke dokumentacije i pošte vodećih ljudi Mercatora, Spara i Engrotuša ugrozio njihova ustavna prava o zaštiti osobnih podataka koja uključuju i pravo na zaštitu sadržaja elektroničke pošte te s kim su se i kada e-poštom dopisivali. Odmah nakon što su zaštitnici konkurencije u pratnji policije bez sudskog naloga upali u njegovo sjedište i zaplijenili elektroničku dokumentaciju njegovih zaposlenika, Mercator je protiv Ureda za zaštitu konkurencije podnio upravnu tužbu zbog kršenja njihova prava na zaštitu osobnih podataka. Nekoliko dana poslije isto je učinila i Uprava Engrotuša, a Spar je najavio da će o upravnoj tužbi odlučiti nakon što dobije zapisnik i rješenje Ureda za zaštitu konkurencije. Upravni sud se, rješavajući Mercatorovu tužbu, proglasio nenadležnim i predmet je prepustio Vrhovnom sudu Slovenije koji će, čini se, presuditi jesu li ustavna prava zaposlenika Mercatora i Engrotuša prekršena postupcima zaštitnika konkurencije. Na Mercatorove i Engrotuševe upravne tužbe Ured za zaštitu konkurencije nije se osvrtao, no zato je šef Ureda Jani Soršak burno reagirao na odluku informacijske povjerenice najavljujući i podnošenja kaznene prijave protiv nje jer “pod svaku cijenu onemogućava postupak” njegova Ureda. Soršak se pita i zašto “informacijska povjerenica troši novac poreznih obveznika kako bi zaštitila interese kapitala”, pogotovo kad tri trgovačke tvrtke imaju sasvim dovoljno novaca i sredstava, a i sposobne su braniti se bez njezine pomoći.

Obračun s monopolom
Premijer Janez Janša odmah je stao na stranu Ureda za zaštitu konkurencije zato što je obračun s tvrtkama-monopolistima koji vode “državne institucije izuzetno važan” jer o njegovu ishodu ovisi prema “kojim ćemo cijenama kupovati”. Janša dodaje da je riječ i o “obračunu s monopolima koji imaju velik kapital i koji su pokupovali većinu medija s kojima krivotvore stvarnost”. Naglasio je i da je u mandatu njegove vlade zaštita konkurencije dobila značajno mjesto jer je to jedna od temeljnih zadaća države. Jačanje državnih institucija u zaštiti konkurencije naišlo je na velike otpore, tvrdi Janša. Već su kadrovske promjene u njima žestoko kritizirane i sudskim tužbama onemogućavane i sprečavane, a sada kad su zaštitnici konkurencije konačno počeli efiksano djelovati, po Janšinu uvjerenju pokušava ih se onemogućiti “izgovaranjem na zaštitu osobnih podataka”. S druge strane trgovačke tvrtke, ponajprije Mercator i Engrotuš, uporne su u zahtjevima za zaštitu ustavnih prava svojih zaposlenika, odnosno članova poslovodstva. Uprava Engrotuša smatra da su zaštitnici konkurencije protupravno zapečatili njihova računala, upali u elektroničku komunikaciju tvrtke s poslovnim partnerima te zaplijenili cjelokupan sadržaj računala zajedno s arhivom korenspondencije. Sva druga državna tijela, pa i ona represivna, za takav bi postupak morala dobiti sudski nalog, tvrde u Engrotušu. Zato najavljuju da će uz upravne postupke zajedno s Mercatorom i Sparom pred Ustavnim sudom inicirati preispitivanje ustavnosti odredbi zakona koje su Uredu za zaštitu konkurencije omogućile kršenje ustavnih prava njihovih zaposlenika.