S ukupnim BDP-om većim od 10 bilijuna USD te sa 17.110 stranih ulaganja provedenih u posljednjih pet godina, šira mediteranska regija danas je jedna od najatraktivnijih svjetskih destinacija za direktna strana ulaganja (FDI). Rezultati su to analize „EY BaroMed 2015 – The Next Opportunity“ koja uključuje 27 zemalja takozvane BaroMed regije (Albanija, Alžir, Bahrein, Bosna i Hercegovina, Cipar, Crna Gora, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izrael, Italija, Jordan, Katar, Kuvajt, Libanon, Libija, Malta, Maroko, Oman, Saudijska Arabija, Sirija, Slovenija, Španjolska, Tunis, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE)). Navedeni podaci javnosti su prezentirani u sklopu EY Strategic Growth Foruma koji se pod nazivom „Otključavanje potencijala Mediterana“ održava u Rimu od 16. do 18. travnja.

Rimski EY Strategic Growth Forum po prvi puta je na istome mjestu okupio predstavnike zemalja regije koji sudjeluju na dvodnevnom programu usmjerenom podizanju razine suradnje te gospodarskog rasta regije.

Između ostalog, programu Foruma prisustvuju bivši predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso i talijanska ministrica ustavnih reformi Maria Elena Boschi.

Globalna destinacija za strana ulaganja

Prema EY BaroMed 2015 analizi koja je zabilježila 17.110 stranih ulaganja u razmaku od 2009. do 2013. godine, čak 78% navedenih ulaganja provedena su u Euro-mediteranskoj regiji te zemljama koje pripadaju području Zaljeva.

I dok se kao glavne prednosti regije, koje su privukle globalne tvrtke i ulaganja, ističu gospodarski rast te povećanje prilika za ulaganje praćene poboljšanjem znanja te postojeće infrastrukture, kao najveće zapreke i dalje se ističu nestabilnost te nedostatak transparentnosti.

Istraživanje govori kako Mediteran predstavlja područje koje je atraktivnije za ulaganje od Europe, Azije i Afrike pojedinačno. Kada se Mediteran uspoređuje s ostatkom Europe, investitori su istaknuli njen brži ekonomski rast te brojne poslovne prilike pokrenute demografskim pokazateljima i urbanizacijom, koju prate novi spektakularni gradovi te područja u zemljama Zaljeva, Turskoj i Sjevernoj Africi.

Obzirom na relativni nedostatak značajnih subjekata pogodnih za preuzimanja te neiskorišteni potencijal regije kao cjeline, spajanja i preuzimanja zauzela su tek 35% ukupnih stranih ulaganja, dok su greenfield investicije iznosile 65%. U 2013. godini samo greenfield investicije ukupno su iznosile 85,5 milijardi USD, što je veći iznos nego što je privukla Kina.

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Područje Turske i Balkana pod koje prema istraživanju spada i Hrvatska, u razdoblju od 2009. do 2013. godine privuklo je 1.752 FDI projekta ukupne vrijednosti preko 100 milijardi USD. Od toga se 81% odnosi na greenfield investicije, a 19% na spajanja i preuzimanja.

Kada se govori o sektorima atraktivnim za preuzimanja u regiji Mediterana, na prvome su mjestu telekomunikacije, mediji i tehnologija (17,3%), a prate ih maloprodaja i proizvodi široke potrošnje (15,4%) te sektor energetike (11,7%). Na području Turske i Balkana na prvom mjestu je maloprodaja i proizvodi široke potrošnje (18%), nakon čega slijede telekomunikacije, mediji i tehnologija (13%), a potom energetika (11%).

Gledamo li, pak, greenfield investicije, u regiji Mediterana najviše ih je zabilježeno u sektoru poslovnih usluga što uključuje IT i centre za korisničke i poslovne procese (15,4%), potom slijedi digitalna industrija (10,8%) i sektor financijskih usluga (10,6%). Slična je situacija na samom području Turske i Balkana, gdje je u greenfield investicijama predvodio sektor poslovnih usluga (14%), nakon čega slijede digitalna industrija i financijske usluge sa 8%. Na ovom su području u greenfield investicijama prednjačile njemačke tvrtke (15%).

Tauno Olju, izvršni direktor u odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska, komentira: „Istraživanje pokazuje kako je Hrvatska dio regije koja je sveukupno atraktivna za ulaganja. S dodatnim sredstvima EU koja će nam biti na raspolaganju ove godine, Vlada ima potrebne alate za pokretanje novih investicija i daljnje angažiranje privatnih investitora. Sada je važno te alate primijeniti kako bi se ovi povoljni izgledi za regiju iskoristili te povećala atraktivnost Hrvatske u odnosu na njene konkurente u regiji.“

Izvješće koje je prezentirano u sklopu EY Strategic Growth Foruma također identificira osam pokretača rasta direktnih stranih ulaganja u regiji: digitalnu potražnju, poduzetništvo, urbanizaciju, ekonomsku konkurentnost, industrijsku diversifikaciju, obnovljivu energiju, društveni razvoj i transparentnost.

S druge strane, ulagači se jasno izražavaju kada govore što zemlje regije koje se ne nalaze u Europi moraju učiniti kako bi se poboljšala njihova privlačnost. Postizanje političke stabilnosti trebalo bi biti prioritet (za 49% ispitanika), kao i poboljšanje sigurnosti pojedinaca i roba (33% u prosjeku u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku), nakon čega slijedi razvoj obrazovanja, infrastrukture i međunarodne promocije.