Kamatne stope banaka nastavljaju silaznu putanju; u veljači su cijene novougovorenih kredita tvrtkama i građanima pale u odnosu na siječanj, pri čemu su troškovi kunskih stambenih kredita po prvi puta pali ispod eurskih. Prema podacima Biltena Hrvatske narodne banke, kamatna stopa na nove stambene kredite u veljači se u prosjeku kretala oko 3,2 posto, što je više od dva boda jeftinije nego su krediti u kunama imali, primjerice, 2015. godine.

Prvi izbor kunski krediti

Poslovne banke su u veljači odobrile 1,2 milijarde kuna zajmova tvrtkama i građanima, a godišnji kreditni rast dosegnuo je 5 posto. Pritom su krediti tvrtkama porasli 2,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a građanima 6,6 posto.

Vjetar u leđa kreditima u središnjoj banci objašnjavaju uzletom gotovinskih nenamjenskih kredita koji bilježe godišnji skok od oko 13 posto, dok su se stambeni krediti na godišnjoj razini usporili na 3,7 posto. Zanimljivo je primijetiti da unatoč nastavku oporavka, ali i najavama da Hrvatska kreće na put u čijoj je konačnici usvajanje eura kao službene valute, valuta izbora za otplatu kredita je domaća kuna. Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima građanima nastavio je rasti i krajem veljače dosegnuo 52,2 posto.

Za razliku od građana, domaće kompanije još s više od 60 posto naginju eurskim kreditima. Po prvi puta ugovoreni kunski zajmovi za investicije ili obrtna sredstva uz valutnu klauzulu u prosjeku se odobravaju ispod tri posto. Pod vrlo sličnim uvjetima tvrtkama su dostupni i kunski krediti za obrtna sredstva. Iznimka su veći iznosi, uglavnom krediti iznad 7,5 milijuna kuna, čija je cijena danas u pravilu ispod 2 posto.

Kreditna kretanja odražavaju dugo razdoblje niskih kamatnih stopa i rast optimizma kod građana i poduzetnika. U HNB-u ističu da se indeks pouzdanja potrošača nalazi na najvišoj razini otkad se mjere njihova očekivanja.

Rekordni optimizam

Taj pokazatelj blago je porastao u odnosu na prethodno tromjesečje što odražava bolja očekivanja financijske situacije u pojedinom kućanstvu za narednu godinu u usporedbi s današnjim stanjem, očekivanja o ukupnoj situaciji u zemlji te očekivanja o budućoj potrošnji trajnih dobara u idućih godinu dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pita li se tvrtke koje posluju u Hrvatskoj, i kod njih je u prva tri mjeseca ove godine zabilježen rast optimizma koji se očito prelijeva na odluke od zaduživanju. Do rasta optimizma došlo je u svim promatranim djelatnostima u odnosu na prethodna tri mjeseca zbog čega se poslovni optimizam i dalje nalazi na relativno visokim razinama, a najveće poboljšanje zabilježeno je u segmentu trgovine.