Na domaćem deviznom tržištu početak prošlog tjedna započeo je mirno, a euro se održavao na razini iznad 7,32 kune. U nastavku trgovanja euro je neznatno ojačao, a do sredine tjedna povremeno je dosezao razinu od 7,33 kune. Unatoč dobroj potražnji institucionalnog i korporativnog sektora za devizama u nastavku trgovanja nije bilo većeg prometa na tržištu niti većih pomaka tečaja. Početkom ovoga tjedna na domaćem deviznom tržištu nije bilo većeg obujma poslovanja. U nastavku trgovanja povećala se ponuda eura na tržištu, što je povećalo pritisak na slabljenje eura, odnosno na pad tečaja eura prema 7,32 kune.

Manji promet
Sredinom ovoga tjedna tečaj je nakratko oslabio i ispod te razine, a promet na domaćem deviznom tržištu lagano je smanjen. Po srednjem tečaju HNB-a euro prošlog tjedna nije bilježio veće promjene, zadržavao se iznad 7,32 kune za euro, što se nastavilo i ovoga tjedna. Po srednjem tečaju HNB-a, dolar se posljednjih tjedan dana održava ispod 5,40 kuna. U odnosu na isto vrijeme prošle godine kuna je za neznatnih 0,2 posto slabija u odnosu na euro, dok je u odnosu na dolar kuna ojačala za osjetnih 5,7 posto.Analizom od početka ove godine kuna je ojačala prema većini promatranih valuta. Primjerice, prema euru kuna je od početka ove godine ojačala za oko 0,3 posto, prema američkom dolaru oko 3,5 posto, prema švicarskom franku za oko 2,1 posto, britanskoj funti za oko 1,1 posto, mađarskoj forinti oko 2,5 posto te češkoj kruni oko 0,7 posto. Među rijetkim valutama koje su od početka ove godine uspjele ojačati prema kuni su slovačka kruna, koja je u promatranom vremenu aprecirala oko 1,8 posto prema kuni, dok jen gotovo da nije zabilježio promjenu. Na svjetskim deviznim tržištima u prvom dijelu prošlog tjedna dolar nije bilježio veće promjene prema euru te se tečaj EUR/USD kretao uglavnom u rasponu 1,3450 – 1,3500 dolara za jedan euro. Pritisak na jačanje eura prema dolaru pojačao se sredinom prošlog tjedna te se nastavio i u idućim danima trgovanja. Stoga je euro do kraja prošlog tjedna ojačao na iznad 1,3660 dolara gdje je zadržan i početkom ovoga tjedna. Ukupno je prošlog tjedna dolar za oko 1,5 posto oslabio prema euru, što je njegov najveći tjedni pad prema euru još od sredine ožujka. Na slabljenje dolara utjecali su i problemi u dijelu financijskog sustava SAD-a. Od ostalih događanja na tržištima važno je spomenuti da je japanski jen prošli tjedan zabilježio najveći pad na tjednoj razini prema euru još od 2003., a oslabio je i prema svim ostalim najvažnijim svjetskim valutama čije kretanje prati Bloomberg. Jen je prošli tjedan oslabio prema euru za oko 3,4 posto te oko 1,8 posto prema dolaru. Pojačana prodaja jena i kupnja drugih valuta utjecala je na takvo kretanje. Početak ovoga tjedna bio je u znaku slabljenja eura prema dolaru, pri čemu je zajednička europska valuta postupno oslabila na ispod 1,3600 dolara.

Dolar bi mogao slabiti
Sredinom ovoga tjedna euro se uspio oporaviti te nakratko ojačati na iznad 1,3650 dolara. Znakovita za daljnje kretanje dolara može biti promjena prognoza kretanja tečaja EUR/USD nekih od vodećih svjetskih financijskih institucija. Naime, krajem prošlog tjedna su Goldman Sachs i Merrill Lynch objavili da bi dolar do kraja ove godine mogao oslabiti prema euru više nego što su dosadašnje procjene najavljivale. Početak ovoga tjedna započeo je dobro za japanski jen, koji je ojačao prema euru i dolaru. Tijekom utorka jen je ojačao za oko 1,4 posto prema dolaru te oko 1,7 posto prema euru.

(Zvonimir Savić)

Investitori se okreću Australiji i Novom Zelandu

Špekulacije da japanska središnja banka (BoJ) nema namjeru povećavati svoju kamatnu stopu (analitičari smatraju da je vjerojatnost da bi BoJ mogla u rujnu povećati svoju kamatnu smanjena na 20 posto) negativno su utjecale na raspoloženje investitora te je jen sredinom ovoga tjedna oslabio prema svim najvažnijim svjetskim valutama. Japanska središnja banka zadržava svoju kamatnu stopu na najnižoj razini među industrijalziranim zemljama, što utječe na investitore da svoja ulaganja preusmjere na tržišta gdje mogu očekivati veće povrate. Neki investitori se okreću Australiji i Novom Zelandu gdje očekuju veće povrate na uložena sredstva. Kamatna stopa Japanske središnje banke iznosi 0,5 posto, dok je kamatna stopa u Australiji 6,5 posto, a u Novom Zelandu 8,25 posto.