EN DE

Kuna stabilna, ali ipak polako gubi na vrijednosti

Autor: Tomislav Pili
02. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Iako bi tečaj kune prema euru ove godine mogao ostati relativno stabilan, analitičari upozoravaju na rizike zbog vraćanja sve većega inozemnog duga

Pitanje kako će se kretati tečaj kune u sljedećih nekoliko mjeseci postavlja si gotovo svakoga dana velik broj građana opterećenih kreditima vezanima uz euro ili neku drugu stranu valutu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Iako domaći ekonomisti smatraju kako ove godine nema razloga za preveliku bojazan, dio njih ipak ukazuje na rizike. “Krajem ove godine tečaj kune prema euru mogao bi se nalaziti na razinama oko 7,45 kuna za euro dok bi prosječni tečaj također mogao biti blago viši od prošlogodišnje 7,31 kune za euro. Tijekom ove godine očekujem relativno slabije izražene sezonske utjecaje na tečaj, a dominantan utjecaj dolazit će od dinamike i intenziteta državnog inozemnog zaduživanja”, procjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. Šantić ukazuje na nekoliko rizika koji mogu dovesti do slabljenja kune. “Ove godine može se očekivati određeni rast deficita tekućeg računa platne bilance. Naime, rast cijena energenata na svjetskim tržištima, bez obzira na slabu domaću potražnju, dovest će do određenog pogoršanja trgovinskog deficita jer se predviđa spor i težak oporavak domaćeg izvoza roba i usluga”, kazao je Šantić. Prema njegovu mišljenju, na povećanje deficita odrazit će se i rast troškova servisiranja inozemnog duga. “Tijekom 2010. potrebe za refinanciranjem vanjskog duga svih domaćih sektora i dalje ostaju visoke, što će imati utjecaj na kretanje tečaja. Nadalje, u slučaju daljnje eskalacije problema na svjetskim financijskim tržištima – kao što je slučaj s Grčkom – može se očekivati i rast averzije investitora prema zemljama s deficitima proračuna ili tekućeg računa platne bilance. Samim time ne smije se isključiti ni mogućnost novih deprecijacijskih pritisaka na valute u regiji”, tvrdi Šantić.

Pitanje kako će se kretati tečaj kune u sljedećih nekoliko mjeseci postavlja si gotovo svakoga dana velik broj građana opterećenih kreditima vezanima uz euro ili neku drugu stranu valutu.

Iako domaći ekonomisti smatraju kako ove godine nema razloga za preveliku bojazan, dio njih ipak ukazuje na rizike. “Krajem ove godine tečaj kune prema euru mogao bi se nalaziti na razinama oko 7,45 kuna za euro dok bi prosječni tečaj također mogao biti blago viši od prošlogodišnje 7,31 kune za euro. Tijekom ove godine očekujem relativno slabije izražene sezonske utjecaje na tečaj, a dominantan utjecaj dolazit će od dinamike i intenziteta državnog inozemnog zaduživanja”, procjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. Šantić ukazuje na nekoliko rizika koji mogu dovesti do slabljenja kune. “Ove godine može se očekivati određeni rast deficita tekućeg računa platne bilance. Naime, rast cijena energenata na svjetskim tržištima, bez obzira na slabu domaću potražnju, dovest će do određenog pogoršanja trgovinskog deficita jer se predviđa spor i težak oporavak domaćeg izvoza roba i usluga”, kazao je Šantić. Prema njegovu mišljenju, na povećanje deficita odrazit će se i rast troškova servisiranja inozemnog duga. “Tijekom 2010. potrebe za refinanciranjem vanjskog duga svih domaćih sektora i dalje ostaju visoke, što će imati utjecaj na kretanje tečaja. Nadalje, u slučaju daljnje eskalacije problema na svjetskim financijskim tržištima – kao što je slučaj s Grčkom – može se očekivati i rast averzije investitora prema zemljama s deficitima proračuna ili tekućeg računa platne bilance. Samim time ne smije se isključiti ni mogućnost novih deprecijacijskih pritisaka na valute u regiji”, tvrdi Šantić.

Sezonski utjecaji
Slično misle i analitičari Raiffeisen Istraživanja koji do kraja ožujka očekuju klizanje tečaja na 7,35 kuna za euro. “Podmirivanje inozemnih obveza korporativnog sektora, izuzetno visoka likvidnost i niske kamatne stope otvaraju mogućnost slabljenja domaće valute. Smanjeni uvoz pritom će znatno manje podržavati rast tečaja no što je bio slučaj prethodnih godina. Dodatno, ostaje otvorena mogućnost da se podmirivanje zaduživanja ostvari ponovnim inozemnim zaduživanjima, što nema utjecaja na tečajna kretanja”, smatraju RBA analitičari. “U ovoj godini očekujemo relativno stabilan tečaj bez značajnijih oscilacija. Uz uobičajene, ali manje izražene sezonske utjecaje na kretanje tečaja, prosječni tečaj ove bi godine trebao biti na razini od 7,40 kuna za euro”, ističu u RBA.

Prosjek godine
Najoptimističniji je Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a. “Ne očekujem slabljenje tečaja kune do kraja godine već njegovo zadržavanje na dosadašnjim razinama unutar višegodišnjih varijacija. Očekujem prosjek godine od 7,35 kuna za euro”, kazao je Škreb. Valja naglasiti kako bi slabljenje kune, osim građana, pogodilo i državu i gospodarstvo, a ne treba isključiti ni moguće inflatorne pritiske. “Svi sektori imaju veću pasivu od aktive u devizama, pa bi eventualna deprecijacija izazvala tzv. bilančni učinak, a to je rast pasive uz znatno manji rast aktive i time gubitke odnosno nesolventnost niza subjekata”, pojašnjava Škreb. Tečaj kune se, inače, od početka godine uglavnom kreće unutar raspona od 7,27 do 7,32 kune, s time da posljednjih dana kuna jača. Stručnjaci su jednoglasni u ocjeni kako će u slučaju deprecijacijskih trendova Hrvatska narodna banka (HNB) i dalje figurirati kao branitelj kune.

Visoka likvidnost
“Danas je likvidnost sustava izuzetno visoka pa je za očekivati da bi u slučaju rasta tečaja vidjeli i nešto češće devizne intervencije, pogotovo ako znamo da je apsolutni iznos međunarodnih pričuva RH dosegnuo rekordne razine”, ocjenjuje Zdeslav Šantić. Ističe kako HNB ima i mogućnost promjene instrumenata monetarne politike kroz utjecanje na razinu kunske likvidnosti. U RBA se slažu kako će HNB 2010. “ostati dosljedna svom temeljnom cilju očuvanja stabilnosti cijena i tečaja”.

Euro

Rekordni tečaj kune
Prema podacima s investitorske web-stranice BuySellSignals.com, kuna je u nedjelju dosegla najvišu razinu prema euru u posljednjih godinu dana. Kuna je prema euru ojačala za 2,2 posto na 14,08 eurocenti. U posljednja tri mjeseca kuna je već dva puta dosegnula godišnji rekord.




Autor: Tomislav Pili
02. ožujak 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

ipak polako gubi na vrijednosti!?!? vjerojatno ste mislili ipak će polako gubiti na vrijednosti, iako nedjelim to mišljnje.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close