Europska središnja banka (ECB) mogla bi odobriti bankarsku licenciju europskom kriznom fondu kako bi osnažila njegovu pozicija i povjerenje ulagača kojem ozbiljno prijeti širenje dužničke krize na Španjolsku. Kako prenosi Bloomberg, austrijski guverner i član odbora ECB-a Ewald Nowotny u intervjuu tamošnjim medijima rekao je da za takav potez “postoje argumenti za i protiv”.

Tiskanje novca
“Postoje također drugi argumenti, no o njima je rasprava u tijeku”, rekao je Nowotny. Odobravanjem bankarske licencije Europskom stabilizacijskom mehanizmu, koji će imati ulogu trajnoga europskog fonda za spašavanje rubnih banaka, omogućio bi se jednostavan i pun pristup ECB-ovu novcu. To bi ponajprije smanjilo bojazni da 500 milijardi eura već spremnog novca neće biti dovoljno za spašavanje Španjolske ili Italije ako im zatreba pomoć. Osim toga ulagači su se zabrinuli da bi u slučaju spašavanja neke od tih zemalja u kombinaciji s paketom pomoći njihovim bankama financijska snaga tog fonda bila znatno smanjena. Guverner Europske središnje banke Mario Draghi prije nekoliko dana je rekao da je taj potez jednak tome da središnja banka izravno financira države, što europski zakoni zabranjuju osim ako nije riječ o kreditorima poput Europske investicijske banke (EIB). “To nije samo pitanje u domeni monetarne politike”, odvratio je na kritike Nowotny, no nije želio pojašnjavati što je time mislio.

Spora politika
Činjenica je, međutim, da je bilo zamišljeno da Europski stabilizacijski mehanizam kao fond spasa profunkcionira do srpnja, što se nije dogodilo. To je, smatra austrijski guverner, “slabost koju treba prevladati”. Odugovlačenje s konkretnim rješenjima, prije svega postizanjem političkog dogovora, otežava obuzdavanje dužničke krize. U međuvremenu sve se izvjesnijim čini da će kriza dotući Španjolsku pa tržišta strahuju da će toj državi biti nužan golem paket pomoći kako ne bi bankrotirala. U međuvremenu se čini da je Grčka sve bliža izlaznim vratima eurozone, što je donedavno bio hororscenarij. Iz usta čelnika Europske unije moglo se čuti da ta zemlja ima sve manje šanse da zadovolji uvjete paketa pomoći što smanjuje nade da bi se moglo pronaći brzo rješenje za krizu. Ipak, nakon najava da bi se Europski stabilizacijski mehanizam mogao dodatno ojačati u borbi protiv dužničke krize vrijednost europske valute skočila je u odnosu na američki dolar i ostale svjetske valute. Nakon oštra pada početkom tjedna porasle su i vrijednosti indeksa na europskim burzama. Na njemačkoj burzi rast indeksa je oko 15 sati iznosio 1,25 posto, pariški je rastao 1,09%, a londonski FTSE porastao je 0,35 posto.

Moody’s ne staje

Snižena prognoza EFSF-u
Bonitetna agencija Moody’s snizila je prognozu rejtinga Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF) iz stabilne u negativnu na “Aaa-”. To je najnoviji udarac američke agencije za rejting, koji stiže neposredno nakon snižavanja prognoza rejtinga Njemačkoj, Nizozemskoj i Luksemburgu. Sve tri zemlje jamče za EFSF, no njemački udio je najveći – 29%.

Jamstva ‘teška’ 780 mlrd. €
Uspostavljen 2010. godine, Europski fond za financijsku stabilnost ima mandat za čuvanje stabilnost u Europi pružanjem financijske pomoći članicama eurozone. Ukupna vrijednost garancija EFSFa iznosi 780 milijardi eura, a ima financijske snage za plasiranje 440 milijardi eura kredita.