Središnje banke svijeta odlučile su ujediniti snage kako bi pomogle poslovnim bankama u ublažavanju posljedica uzrokovanih slomom tržišta hipotekarnih kredita u SAD-u. Zbog tog djelovanja središnjih banaka, koji je sasvim neuobičajen, javili su se kritičari koji zamjeraju centralnim bankama da su se prerevno i žestoko usmjerile na financijska tržišta što im je odvratilo pozornost od njihovih primarnih poslova, a to je održavanje niske inflacije i osiguranje stabilnog rasta. Dapače, ti kritičari tvrde da “neke banke pate kao što i neki poslovi ne idu najbolje, ali da to nije zabrinjavajuće te da svjetsko gospodarstvo ipak ne stoji tako loše kako neki smatraju”.

Buffettovo upozorenje
Određeni krugovi kritiziraju središnje banke da su nespretno objavile plan jer u utorak kada je FED nedovoljno smanjio kamate, nisu otkrili svoje napore ostavljajući dojam investitorima da nisu zabrinute za financijsku likvidnost banaka. Iako u FED-u tvrde da cilj ove akcije nije spašavanje određenih financijskih institucija, nego “olakšavanje situacije na tržištu novca”, nesumnjivo je da će najveće svjetske poslovne banke lakše izaći iz krize. Koordinirana akcija centralnih banaka, kakva nije viđena od terorističkih napada na New York predviđa olakšavanje pristupa gotovini bankama. Američka središnja banka, Europska središnja banka, centralne banke Kanade, Britanije i Švicarske ukupno će posuditi 110 milijardi dolara ovaj i sljedeći mjesec. Warren Buffett upozorio je u jednom intervjuu na TV CNBC na mogućnost zapadanja američkog gospodarstva u recesiju ako bude rasla stopa nezaposlenosti. Nakon eskaliranja krize, za koju su mnogi netočno smatrali da je kratkog daha, cijene bankarskih dionica počele su naglo gubiti na vrijednosti smanjujući vrijednost burzovnih indeksa. Veliko je razočarenje donijela i prijašnja odluka FED-a koja je smanjila kamate manje od očekivanog. Nakon najnovije najave o zajedničkom nastupu svjetskih središnjih banaka koje pokušavaju spriječiti usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, dionice bankarskog sektora počele su naglo dobivati na vrijednosti zbog čega je većina svjetskih burzovnih indeksa počela rasti.

Povećanje likvidnosti
U vrijeme stabilnosti tržišta poslovne banke bez poteškoća posuđuju novac jedna od druge po kamati koja je nešto viša od američkih obveznica. Kada tržište postane nesigurno u kvalitetu imovine banaka, kao što je ovdje slučaj, pozajmljivanje među bankama usporava i, što je najvažnije, postaje skuplje. Osim toga banke smanjuju svoj volumen zajmova jer trebaju zadržati dovoljno kapitala u svojim poslovnim knjigama. Središnje banke Japana i Švedske objavile su kako podržavaju plan koji, kako kažu analitičari, ukazuje na svu ozbiljnost financijske krize. Povećanje likvidnosti postići će tako što će FED do kraja godine održati dvije aukcije na kojima će bankama ponuditi ukupno 40 milijardi dolara zajmova na određeno vrijeme kako bi se pokrio nedostatak novca na tržištu. U siječnju iduće godine FED bi trebao održati još dvije takve aukcije. Usto će FED u deviznoj zamjeni proslijediti ECB-u 20 milijardi dolara, a švicarskoj središnjoj banci četiri milijarde dolara kako bi se ublažio nedostatak dolara na europskom tržištu, izazvan krizom na tržištu hipotekarnih zajmova. Kanadska i britanska središnja banka novac će proslijediti iz vlastitih rezervi. FED do sada nikada nije koristio aukcije s ovako velikim iznosima. Upravo zbog toga neki analitičari smatraju da bi plan mogao povećati neke strahove, dodajući da se već naziru problemi.