Panel diskusija Banke između pandemije i eurozone dotakla se ključnih izazove koji se nalaze pred bankovnim sektorom u nadolazećem razdoblju – od problematike uvođenja eura, preko regulative i kreditiranja do digitalizacije.

“Morali smo se interno prilagoditi, no sve vrijeme smo bili dostupni klijentima i bez obzira na situaciju uspjeli ostvariti dobre rezultate. Vidjeli smo da je gospodarstvo otporno i nemamo velik negativan utjecaj, a pozitivu su nam donijele i lanjska i ova turistička sezona.

Relativno brzo ćemo se kao banka vratiti na razinu prije korone”, komentirao je Christoph Schöfböck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische banke. Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, ističe kako su i njih izvanredne okolnosti nagnale na promjene, unapređenja brzine uručivanja i boljim učincima za korisnike.

Većina izašla iz moratorija

“Sve je to dovelo do povijesno dobrih rezultata. Što se tiče izlazaka iz moratorija, oko 90 posto kredita izašli su iz moratorija. Kriza je katalizirala promjene i sve što su banke planirale ionako napraviti učinile su ranije čime smo pokazali sposobnost prilagodbe”, kaže Badurina.

Hrvoje Dolenec, direktor Makroekonomske i tržišne analize u Zagrebačkoj banci napominje kako su banke pomagale i poduzetnicima i državi i kako su u kriznim situacijama pokazali stabilnost.

“Među prvima smo izašli sa smanjenjem kamata, s dva nova programa za COVID kredite i programima za poljoprivredu. To se pokazalo uspješnim na tržištu, povećavali smo alokaciju nekoliko puta i već smo na 53 posto zadnje alokacije koju smo dobili. Sva ta aktivnost povećala je broj zahtjeva višestruko, bilo ih je više od 12.000 što je za nas bio ogroman broj˝, objašnjava Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka upozorava pak na sve što je pred nama zbog uvođenja eura.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Predstoji nam ogromna zamjena novčanica i kovanog novca, 6 milijardi eura ćemo mijenjati i to u kratkom roku. Što se tiče bankomata, za sada tražimo načine koji nisu jako skupi tako da je naša želja to učiniti drugačije u suradnji s regulatorom, ˝ poručio je Adrović.

Glavni pokretač šušura

Hrvoje Dolenec kaže kako trenutno projekcije i stav o inflaciji koja je glavni pokretač šušura ne bi trebala dovesti do rasta kamatnih stopa, no rizici koji će se posljedično tome pojaviti mogli bi na to utjecati.

Christoph Schöfböck pak navodi da se treba mijenjati u smjeru sve većeg korištenja digitalnih tehnologija, a smatra da će i blockchain tehnologija u tome imati veliku ulogu, dok za većinu kriptovaluta predviđa da će potpuno nestati. Marko Badurina pak upozorava kako je trend napuštanja poslovnica i prelaska na digitalne kanale sveprisutan globalno.

Marijana Oreb napominje kako su već u 2020. omogućili korisnicima lakši pristup uslugama i sve više idu prema punoj digitalizaciji. ˝I dalje ćemo biti fokusirani na pomoć poduzetnicima, a u pripremi su i natječaji za program oporavka˝, ističe Oreb.