Rasprodaja državnih obveznica u proteklih nekoliko dana koja ruši cijene dionica na globalnim burzama nagnale su Europsku središnju banku (ECB) na razmatranje povećanja mjesečnog iznosa otkupa obveznica kako bi se ograničio rast troškova zaduženja gospodarstva i kućanstava.

Na europskim su burzama u petak cijene dionica pale, prateći klizanje Wall Streeta jer ulagače zabrinjava rast prinosa na državne obveznice. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 14 sati u minusu 1 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 1,5 posto, na 6549 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,5 posto, na 13.813 bodova, a pariški CAC 0,9 posto, na 5731 bod.

Uznemireni ulagači

Ulagače je uznemirio oštar pad cijena dionica na Wall Streetu u četvrtak. Dow Jones skliznuo je 1,75 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,45, a Nasdaq indeks 3,5 posto. Najveći dnevni pad Nasdaqa u četiri mjeseca, a S&P 500 i Dow Jonesa u posljednjih mjesec dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, koji je u prosjeku izgubio 3,5 posto.

Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena dionica, povlače iz tog sektora.

S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.

U četvrtak su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, pa su sada prinosi na dužničke vrijednosnice veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Premda su u petak prinosi na 10-godišnje obveznice pali na 1,49 posto, od početka mjeseca i dalje su u plusu oko 40 baznih bodova, što je njihov najveći mjesečni skok od 2016. godine.

“To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

To je posljedica očekivanja da će se poboljšati gospodarski izgledi i da bi mogli ojačati inflacijski pritisci, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekuje.

Premda je polovicom tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da se još barem tri godine ne očekuje da će inflacija u SAD-u dosegnuti ciljanih 2 posto, što znači da bi kamate trebale ostati rekordno niske do 2023. godine, ulagači krajem tjedna nisu bili sigurni u to, s obzirom na rast prinosa na američke državne obveznice.

Plaše se da se nazire kraj razdoblja jeftinog novca, koji je lani potaknuo rast svjetskih burzi na najviše razine u povijesti, unatoč koronakrizi.

Pozorno prate

Situaciju na američkom obvezničkom tržištu pomno prati i ECB. Kako piše Financial Times, glavni ekonomist ECB-a Philip Lane kazao je kako središnja banka eurozone “pozorno prati evoluciju dugoročnih nominalnih prinosa na obveznice”, a njezin program otkupa imovine bit će “provođen kako bi očuvao povoljne financijske uvjete tijekom pandemijskog razdoblja”.

Kako bi omogućio ekonomski oporavak eurozone i podignuo ciljanu stopu inflacije na malo ispod 2 posto, ECB se oslanja na pandemijski program otkupa koji će se utrošiti 1,85 bilijuna eura na otkup obveznica do ožujka 2022. godine. Za ulaganje je preostalo još malo manje od bilijun eura.

“Otkupljivat ćemo imovinu fleksibilno u skladu s tržišnim uvjetima i imajući u vidu sprečavanje zaoštravanja financijskih uvjeta koji nisu u skladu sa suzbijanjem utjecaja pandemije na projicirani rast inflacije”, istaknuo je Lane.

Cijene obveznica zemalja eurozone pale su prošloga tjedna na najniže razine u šest mjeseci. S obzirom da se cijena kreće u suprotnom smjeru od prinosa, rasprodaja je podigla troškove zaduživanja.

To je osobit problem imajući u vidu i dalje skromno kreditiranje privatnog sektora u eurozoni koje je u siječnju bilo 75 posto niže na godišnjoj razini. Prinos na 10-godišnju njemačku obveznicu porastao je na najvišu razinu od lanjskog ožujka.

Francuska 10-godišnja obveznica nakon osam mjeseci opet donosi pozitivan prinos dok je prinos na talijansku obveznicu najviši od studenog prošle godine.