Kamatne stope na depozite u bankama u Hrvatskoj kreću se unutar ili iznad intervala Eurozone, kaže analiza Hrvatske udruge banaka. Činjenica da deponenti u Hrvatskoj u prosjeku ostvaruju veću zaradu na depozite nego u Europi govori da banke uglavnom nisu prevalile trošak regulacije na štediše premda je trošak regulacije neusporedivo veći nego u eurozoni. Banke su apsorbirale trošak regulacije kroz smanjenu stopu dobiti. Pri tome trošak osiguranja depozita nema dominantan učinak na ukupan trošak regulacije i kamatne stope.

Jeftiniji izvori
Glavna obilježja sustava osiguranja nisu se mijenjala deset godina i nisu prilagođena izazovima novoga vremena s rastućom mobilnosti kapitala. Glavni pravci reforme sustava trebali bi se usmjeriti prema problematici modela upravljanja i povećanja fleksibilnosti načina njegova financiranja. U HUB-u su izjavili kako su banke spremne platiti relativno više za izvore sredstava koji su manje opterećeni troškovima regulacije. Iako im je kamatna stopa na tržištu veća, za banke su kunski izvori jeftiniji jer su opterećeni puno manjim troškom regulacije nego drugi izvori sredstava. Privlačenjem relativno jeftinijih izvora i toleriranjem pada povrata na kapital banke amortiziraju pritisak rasta euribora i rasta troška regulacije pa aktivne kamatne stope na kredite stanovništva dosad uglavnom nisu rasle.Kamatne stope na depozite u kunama kod nekih se banaka penju iznad nominalnih 6 posto godišnje. Kako tvrde u HUB-u, riječ je o svojevrsnoj anomaliji: različiti troškovi regulacije za različite izvore sredstava banaka dovode do rasta pasivnih kamatnih stopa na kunske depozite. Naime, na kunske se depozite izdvaja obvezna rezerva od 17 posto, dok su drugi oblici depozita – oni devizni i s valutnom klauzulom, kao i kreditni izvori iz inozemstva – opterećeni dodatnim rezervama. U takvim se uvjetima banci više isplati platiti razmjerno visoku kamatu od 6 posto na kunski depozit i snositi razmjerno niskih 1,8 dodatnih postotnih bodova zbirnoga troška obvezne rezerve i osiguranja depozita jer je ukupni trošak tako pribavljenih sredstava znatno manji od ukupnoga troška deviznih izvora sredstava kada se uključe svi troškovi regulacije. Kako se statistika Svjetske banke odnosi na cijeli svijet, zanimljivo je uočiti razliku između Europe i ostatka svijeta. Od 32 europske zemlje u bazi podataka Svjetske banke samo je 14 država ili 44 posto imalo rješenje s isključivim državnim upravljanjem. Među tih 14 država nalazilo se samo 5 starijih članica: Irska, Nizozemska, Portugal, Švedska i Velika Britanija. Sve ostale starije članice EU imale su čiste privatne ili mješovite javno-privatne sheme osiguranja. Općenito, zemlje sa starijim institucijama i stabilnijim financijskim sustavima češće se koriste upravljačkim rješenjima, sa sudjelovanjem privatnoga sektora ili shemama koje privatni sektor u cijelosti uspostavlja i vodi.

Privatni sektor
Čiste privatne sheme nisu raširene, no zanimljivo je da one postoje u zemljama iz kojih potječu matice najvećih hrvatskih banaka – Italije i Austrije. U tu skupinu pripadaju još i Finska, Francuska, Norveška i Njemačka. Nisu samo stare članice EU sklone sudjelovanju privatnoga sektora u upravljanju sustavom. U Bugarskoj, Estoniji, Makedoniji, Poljskoj i Slovačkoj predstavnici privatnoga sektora imaju manjinsko sudjelovanje u upravljanju, dok je u Mađarskoj upravljanje ravnopravno podijeljeno između predstavnika javnog i privatnog sektora (kao i u Španjolskoj): od šest članova uprave tri su iz državnog sektora, a tri iz redova osiguranih članica. Ipak, nijedan mješoviti sustav nastao u bivšim socijalističkim zemljama ne daje izravnu prednost u glasovanju privatnom sektoru, a ne postoje ni čiste privatne sheme.

Ulaskom u EU osigurani iznos diže se na 20.000 eura

Ulaskom u Europsku uniju osigurani iznos povećat će se na najmanje 20.000 eura (naspram sadašnjih 100.000 kn) uz mogućnost participacije osiguranika do 10 posto (franšiza ili koosiguranje). Omogućit će se isplata samo neto iznosa ako je deponent ujedno i dužnik banke, proširit će se definicija depozita (svaki potražni saldo prema banci), stečaj više neće biti preduvjet isplate osiguranih depozita, već će takva obveza nastati čim kreditna institucija ne ispunjava obvezu dulje od dvadeset i jednog dana nakon dospijeća tražbine, regulirat će se osiguranje depozita u podružnicama kreditnih institucija u okviru EU, osigurana će se osnovica proširiti na depozite pravnih osoba (radi zaštite sredstava na transakcijskim računima malih i srednjih poduzeća) i slično.