Adris grupa, jedna od najjačih hrvatskih kompanija, u 2005. godini doživjela je značajan pad vrijednosti dionica, prvi od uvrštenja na Zagrebačku burzu. Članica CROEMI indeksa i dosad najlikvidnija hrvatska dionica, dionica Adris grupe, svojim je dioničarima u 2005. godini ostvarila najlošiji povrat otkako je izlistana na Zagrebačkoj burzi.
Dionica je, naime, prošle godine pala 9 posto. Vrhunac je doživjela na razini od 5500 kuna početkom veljače 2005. nakon čega je počela gubiti na vrijednosti više od samog tržišta, u prvom redu zbog informacija koje su o njoj kružile. Do trenutka objavljivanja rezultata poslovanja za 2004. godinu u ožujku, koji su zbog neočekivanog procesa restrukturiranja u Hrvatskim duhanima bili lošiji od tržišno očekivanih vrijednosti, cijena dionice kretala se na razinama iznad 4500 kuna, da bi se nakon objave cijena spustila na spread od 3800 do 4500 kuna. Kada je početkom svibnja prošle godine procurila vijest da je Philip Morris odustao od preuzimanja Tvornice duhana Rovinj zbog previsoke cijene od 1,1 milijarde eura (PM je nudio četristo milijuna eura), cijena dionice ostala je u rasponu od 3800 do 4000 kuna. Sljedeći udarac bila je objava prekida ugovora o licencnoj proizvodnji i prodaji Marlbora između Philip Morrisa i Adrisa.
Marlboro je činio oko osam posto ukupne prodaje TDR-a i brzi pad prodaje izazvan raskidanjem ugovora izazvao je ponovni pad cijene dinica, kojima se onda do listopada, kad su otvoreni pregovori s Europskom unijom, trgovalo u rasponu od 3100 do 3800 kuna.
Pad profitabilnosti izazvala je i reorganizacija i restrukturiranje duhanskog i turističkog dijela poslovanja, kao i najava uprave o dodatnim jednokratnim troškovima tih procesa za ovu godinu kada bi restrukturiranje trebalo biti završeno.
Negativan odjek u javnosti imalo je i nezadovoljstvo radnika odlukom da se zatvori zagrebački pogon Tvornice duhana Zagreb i proizvodnja preseli u Kanfanar.

Godina odluke
Riječ je o greenfield investiciji vrijednoj gotovo milijardu kuna koja je ujedno jedna od najvećih takve vrste u Hrvatskoj, no izaziva stalne kontroverze zbog odbijanja velike većine radnika da se presele u Kanfanar. Poslovanje TDR-a ipak je zabilježilo dobre rezultate u devet mjeseci 2005. godine uz porast prodaje od 3,6 posto, koji je nejednako raspoređen na svim tržištima kompanije.
Prema Ivani Blašković, analitičarki Raiffeisen Investa, 2006. godina je kritična za Adris i donosi najveće rizike u vrjednovanju kompanije jer su najveći rizici na strani prodaje duhanskog dijela grupe na domaćem tržištu. Osnovno je očekivanje da će tržišni udjel TDR u 2006. godini pasti s 89 na 79 posto. S obzirom na rast cijena u 2004. godini, tijekom 2005. domaća je potražnja pala za 6 posto, a pitanje je hoće li se ona ustaliti na novoj razini, nastaviti padati ili će se možda početi oporavljati zbog očekivanog rasta raspoloživog dohotka.
Na temelju analiza mogućeg scenarija u Raiffeisenu očekuju godišnji rast potrošnje od 0,4 posto na razinu od 7,4 milijardi tona i pad naturalne prodaje od 20 posto u 2006. godini. Shodno tome očekuje se kako će prodaja duhanskog dijela u 2006. godini iznositi 574 milijuna kuna. Izvedena jednogodišnja ciljana cijena dionica Adris grupe iznosi 4343 kune po dionici.
U odnosu na sadašnju ciljanu cijenu to predstavlja potencijal rasta od 35 posto. Uputno je zatražiti i diskont od 10 posto na povlaštene dionice, čime bi očekivana cijena u razdoblju od godine dana iznosila 3909 kuna po dionici, a preporuka je akumulirati dionicu.
Blašković zaključuje kako su dionice Adrisa danas s obzirom na postojeće rizike prvenstveno namijenjene optimistima i patirotima, onima koji vjeruju da i David može pobijediti Golijata ako to uistinu želi i u to vjeruje, te onima koji vjeruju kako Hrvatska ima vrhunske igrače koji bi trebali biti u prednosti na domaćem tržištu.

Akvizicija DIS-a
Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke o kretanju dionica Adrisa kaže da početkom 2006. očekuje nastavak trenda kretanja cijene dionice Adris grupe s kraja 2005., dakle “vrludanje” oko ključne razine podrške od 3200 kuna. Značajniji poticaj rastu cijene mogao bi doći tek u slučaju realizacije akvizicije Duvanske industrije Senta u Srbiji, ponovne aktualizacije tržišnih spekulacija o modaliteta prodaje temeljnoga duhanskog biznisa ili najave novih investicija kompanije u budućnosti.
Nastavak procesa restrukturiranja kompanije koji će vršiti pritisak na Adrisove marže te pogoršanje proizvodnog miksa zbog povećanja udjela prihoda od turizma u iduće (barem) dvije-tri godine imat će negativan utjecaj na cijenu dionice.
O rastu u sektoru turizma Stojić misli kako će se Adris radije usmjeriti na poboljšanje kvalitete postojećih hotelijerskih kapaciteta te ulaganja u prepoznatljivost vlastitog brenda što je uostalom i najavljeno ambicioznim planom investiranja nego na daljnju akviziciju podinvestiranih i/ili nerestrukturiranih turističkih tvrtki. Podizanje standarda hotelijerskih kapaciteta dat će Adrisu pravo vođenja agresivnije cjenovne politike radi ostvarivanja viših jednoznamenkastih stopa rasta prihoda od prodaje u odnosu na skromnih 0,9 posto ostvarenih u 2004.
Kako je u posljednje vrijeme jako aktualno pitanje preuzimanja HVB Splitske banke od nekog ad hoc domaćega konzorcija, čiji članovi nikako da se okupe, tu se naravno spominje i Adris grupa, kao kompanije koja realno raspolaže najvećim kapitalom među domaćim igračima.
Stojić kaže kako je upitno u kojem bi uopće vremenu u postojećim tržišnim te regulatornim uvjetima konzorcij za preuzimanje Splitske banke (ukljućujući i Adris) mogao ostvariti povrat na investiciju za koju je potrebno, prema procjenama FT-a, platiti čak 750 milijuna eura, odnosno gotovo četverostruku knjigovodstvenu multiplu.
Kao i Ivana Blašković, Stojić očekuje pad neto dobiti Adrisa ponajviše zbog visokih troškova izazvanih projektima restrukturiranja duhanskog i turističkog poslovanja te poboljšanja efikasnosti. Smatra da će neto dobit u takvim uvjetima pasti za oko 18-19 posto u odnosu na 2005. U šestogodišnjem razdoblju (2005.-2010.) Stojić očekuje prosječan godišnji pad EBITDA marže od 1,4-postotna boda na 32,9 posto u 2010. zbog sve većeg udjela turizma u rezultatu grupe.

Izgradnja duhanskog postrojenja u Kanfanaru vrijedna više od sto milijuna eura omogućit će značajno poboljšanje efikasnosti duhanskog poslovanja, no nedovoljno za snažniji iskorak na istočnoeuropska tržišta, (izuzev Rumunjske), koji bi omogućio značajnije podizanje EBITDA marže. Naime, ondašnji gotovo cementirani tržišni udjeli te instalirani proizvođački kapaciteti podijeljeni su između vodećih globalnih igrača. Iznadočekivani pad EBITDA marže moguć je u slučaju novog rasta trošarina na duhanske proizvode te snažne konkurencije od Philip Morrisa nakon isteka licencnog ugovora o distribuciji Marlbora na području Hrvatske. U tim uvjetima Adris bi bio prisiljen apsorbirati dio trošarina, odnosno primijeniti manje agresivnu politiku marži kod veletrgovaca, što bi u oba slučaja negativno utjecalo na Adrisove marže.

Negativan trend
Prema tehničkoj analizi dionica Adris Grupe nalazi se u dugoročnom negativnom trendu. Komparacijom kapitalizacijskih multipli usporedivih duhanskih tvrtki proizlazi da se dionicom Adrisa, između ostalog, trguje uz 30-postotni diskont u odnosu na EV/EBITDA prosjek za 2005. Primjenjujući 25-postotni diskont na nekolicinu kapitalizacijskih multiplui, izračunata je vrijednost Adrisove dionice 3567 kuna, a ciljana cijena dionice za 2006. godinu je od 4065 kuna.
Miroslav Jeličić, član uprave i upravljač portfelja Aureus Investa smatra kako su negativna kretanja nastala zbog gubitka licence za Marlboro ključna vijest za poslovanje Adrisa, ali ipak postoji mogućnost oporavka upravo zbog očekivanog porasta dobiti duhanske industrije. S obzirom na potrebu pozicioniranja na duhanskom tržištu regije gdje igraju konkurenti globalno puno veći od Adrisa, cijena od 8 milijuna eura za kupnju Duvanske industrije Senta u Srbiji (koja ima licencu za proizvodnju cigareta) nije previsoka jer će na tržištu cigareta u Srbiji Adris sigurno konkurirati i pridobiti dio tog vrlo zanimljivog tržišta.
Pad tržišnog udjela u Hrvatskoj bit će između 5 i 10 posto, ne veći, procjenjuje Jeličić.

U turizam će se uložiti 2,1 milijarda kuna

Glasnogovornik Adris grupe Predrag Grubić najavio je značajnu orijentaciju kompanije na turizam gdje do 2009. godine namjeravaju uložiti 2,1 milijardu kuna. Ipak, ne će zanemarivati duhanski segment svog posla jer je potvrdio interes Adrisa za kupnju Duvanske industrije Senta, objašnjavajući ga činjenicom kako je cilj Adrisa da bude što bliže potrošaču, a proizvodi TDR-a vrlo su traženi na srbijanskom tržištu. TDR je vodeća regionalna kompanija u duhanskoj industriji s 25-postotnim tržišnim udjelom. Njihov je vodeći brend Ronhill, a na tržište su u prosincu izašli i s novom markom cigareta Avangard, koja je prema njihovim pokazateljima dobro prihvaćena.

Adris osniva fond za nekretnine

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Kako neslužbeno doznajemo, Adris će se u daljnjem poslovanju više koncentrirati na kupnju nekretnina. Uz to, osniva društvo za trgovinu nekretninama. S obzirom na dvije milijarde kuna kapitala, Adris bi trebao ulagati u greenfield investicije. Iz istog izvora doznajemo kako se Adris Grupa zbog netransparentnosti vlastitog poslovanja sigurno ne će upuštati u preuzimanje Splitske banke jer je transparentnost jedna od najvažnijih odlika poslovanja u bankarskom sektoru.