Ako je suditi na temelju preliminarnih rezultata poslovnih banaka u Srbiji u prvom polugodištu, onda bi se moglo reći da se financijsko tržište stabilizira i da se nazire završetak krize koja je počela u listopadu 2008. godine.

Ukupna dobit poslovnog bankarstva dosegnula je 15,4 milijarde dinara (oko 150 milijuna eura), što je za čak 76 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ako je u godišnjim izvještajima Narodne banke Srbije (NBS) za 2008. i 2009. bilo očito da je kriza uzdrmala bankovni sektor, onda bi se iz onoga što piše u poslovnim bilancama za prvo polugodište 2010. moglo naslutiti da su pružatelji financijskih usluga prebrodili najveće poteškoće. To je vidljivo iz same činjenice da je, za razliku od 2009., ove godine veći broj bankarskih kuća u plusu, a manji dio u financijskom minusu. Dok je prošle godine u prvom polugodištu od 34 poslovne banke njih 13 zabilježilo gubitak od sedam milijardi dinara (oko 75 milijuna eura), a preostale banke napravile pozitivan rezultat od 15,7 milijardi dinara (oko 160 milijuna eura), u istom razdoblju ove godine situacija se bitno promijenila.

Dominira Banca Intesa
Sada je gubitak 12 banaka s negativnim rezultatom sveden na 2,3 milijarde dinara (oko 22 milijuna eura), dok je ukupna dobit 22 banke dosegnula 17,7 milijardi dinara (175 milijuna eura). Najprofitabilnija bankarska kuća je Banca Intesa sa šestomjesečnim profitom od 3,96 milijardi dinara (39 milijuna eura). No ako se u procjenu profitabilnosti uzme i iznos aktive, angažiranoga kapitala i broja zaposlenih, tada je na vrhu sigurno AIK banka iz Niša koja je na znatno manjem potencijalu zabilježila dobit od 2,8 milijardi dinara (oko 27,5 milijuna eura). Najveći gubitak imala je grčka Alpha banka koja je krajem lipnja bilježila minus od 540 milijuna dinara (pet milijuna eura). Nakon nje slijedi mađarska OTP banka s negativnim rezultatom od 460 milijuna dinara (4,5 milijuna eura). Zanimljivo je i to da je Alpha banka u krugu onih kuća koje su najviše unaprijedile svoje poslovanje. U toj su banci uspjeli gubitak iz prvog polugodišta 2009. od 1,87 milijardi dinara svesti na sadašnji minus od 540 milijuna. Slično se dogodilo i u Privrednoj banci Pančevo u kojoj je lanjski minus (1,71 milijarda dinara) sveden na samo 310 milijuna. Još bolje je prošla Razvojna banka Vojvodine (nekadašnja Metals banka), koja je nakon intervencije vojvođanske vlade uspjela prošlogodišnji gubitak od 870 milijuna dinara pretvoriti u malu, ali znatnu dobit od 43 milijuna dinara. Teško je utvrditi što je dovelo do ovakvog preokreta, sve dok NBS ne izađe s cjelovitim polugodišnjim izvještajem. Ipak, financijski stručnjaci smatraju da su znatan doprinos oživljavanju bankovnog sektora dale središnja banka i sama država.

Ukidanje subvencija
Tu se prije svega misli na propise koji su olakšali kreditiranje građana i na program subvencioniranih kamatnih stopa na pojedine vrste zajmova. Zato nikoga ne bi trebalo iznenaditi ako poslovni rezultati banaka, koji još nisu na razini onih iz 2008., do kraja godine čak i nadmaše ta ostvarenja.Međutim, kako je Međunarodni monetarni fond bio jako kritičan prema politici državnih subvencija, moglo bi se dogoditi da se taj vid podrške iscrpi u ovoj godini i da u 2011. banke budu prepuštene sebi, svojoj vještini i tržišnoj snalažljivosti.