EN DE

Intesa Sanpaolo postala najveća banka po aktivi u Srbiji

Autor: Rato Petković
21. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U nakani da smanji zaduživanje NBS je odlučio pooštriti mjere kojima će otežati kreditiranje stanovništva

U 2007. godini su četiri od 36 banaka što posluju na srpskom bankarskom tržištu pokrivanjem 40 posto financijskog tržišta preuzele dominaciju. To su Intesa Sanpaolo s aktivom od 1,872 milijarde eura, Raiffeisen (1,728 milijardi), Hypo Alpe-Adria (1,481 milijarda ) te Komercijalna banaka (1,358 milijardi eura). Prema podacima Narodne banke Srbije za prvo tromjesečje, Intesa Sanpaolo je vodeća po visini plasmana gospodarstvu i stanovništvu (841 milijun eura). Lidersku poziciju ima i po prikupljenim depozitima (1,36 milijardi eura) s tržišnim udjelom od 13 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Puno malih banaka
Pošto je Intesa u veljači uvećala kapital za 100 milijuna eura, grupacija je po ukupnome kapitalu od 288 milijuna eura postala najveća u Srbiji i tako poslije duljeg razdoblja prestigla Raiffeisen banku koja je prva od inozemnih banaka došla u Srbiju. Još četiri banke imaju aktivu između 620 milijuna i 1,2 milijarde eura, kojih je učešće na tržištu 10,7 posto. Aktivu ispod 600 milijuna eura ima 17 banaka s udjelom na tržištu od 34,4 posto, dok preostalih 13 banaka drži 5,8 posto financijskog tržišta. Prvih deset banaka drži čak 67,5 posto ukupnog bankarskog iznosa, a od toga je 78,4 posto u većinskom inozemnom vlasništvu (23 banke), 15 posto u državnom (osam banaka), a 6,6 posto u privatnom (sedam banaka u većinskom domaćem vlasništvu fizičkih i pravnih osoba). Ukupna aktiva bankarskog sektora bila je koncem ožujka za osam posto veća nego 2006. godine i dostigla je 15,5 milijardi eura. Kapital banaka u Srbiji sada iznosi 2,888 milijardi eura. Poslije lanjskoga povećanja od oko 72 posto kapital je nastavio rasti, a u prva tri mjeseca povećan je za 8,1 postotak, što je bankama omogućilo da povećaju kreditnu aktivnost za devet posto, i to najviše stanovništvu kome je odobreno 13,5 posto više zajmova. Učešće gospodarstva u kreditima se smanjilo na 59 posto. U nakani da preokrene trend NBS je odlučio da od 27. kolovoza pooštri mjere kojima će kreditiranje stanovništva biti po nepovoljnijim uvjetima. Gotovinski krediti su smanjeni sa deset na dvije godine otplate, a mjesečno zaduženje građana ne može biti veće od 30 posto njihovih primanja. Banke su mjere središnje banke ocijenile veoma oštrima, uz najavu da će one izazvati povećanje kamata, što Radovan Jelašić, guverner NBS-a, smatra nepotrebnim potezom poslovnih banaka. Na uzavrelom bankarskom tržištu banke se doslovno bore za svakog klijenta, nudeći kredite telefonom. Prema ocjeni Olivera Regla, predsjednika Izvršnog odbora Raiffeisen banke, borba među bankama tek predstoji. Dosta je banaka posljednjih godina stiglo na relativno malo tržište, pa bi se manji “igrači” koji su došli s velikim očekivanjima mogli razočarati.

U 2007. godini su četiri od 36 banaka što posluju na srpskom bankarskom tržištu pokrivanjem 40 posto financijskog tržišta preuzele dominaciju. To su Intesa Sanpaolo s aktivom od 1,872 milijarde eura, Raiffeisen (1,728 milijardi), Hypo Alpe-Adria (1,481 milijarda ) te Komercijalna banaka (1,358 milijardi eura). Prema podacima Narodne banke Srbije za prvo tromjesečje, Intesa Sanpaolo je vodeća po visini plasmana gospodarstvu i stanovništvu (841 milijun eura). Lidersku poziciju ima i po prikupljenim depozitima (1,36 milijardi eura) s tržišnim udjelom od 13 posto.

Puno malih banaka
Pošto je Intesa u veljači uvećala kapital za 100 milijuna eura, grupacija je po ukupnome kapitalu od 288 milijuna eura postala najveća u Srbiji i tako poslije duljeg razdoblja prestigla Raiffeisen banku koja je prva od inozemnih banaka došla u Srbiju. Još četiri banke imaju aktivu između 620 milijuna i 1,2 milijarde eura, kojih je učešće na tržištu 10,7 posto. Aktivu ispod 600 milijuna eura ima 17 banaka s udjelom na tržištu od 34,4 posto, dok preostalih 13 banaka drži 5,8 posto financijskog tržišta. Prvih deset banaka drži čak 67,5 posto ukupnog bankarskog iznosa, a od toga je 78,4 posto u većinskom inozemnom vlasništvu (23 banke), 15 posto u državnom (osam banaka), a 6,6 posto u privatnom (sedam banaka u većinskom domaćem vlasništvu fizičkih i pravnih osoba). Ukupna aktiva bankarskog sektora bila je koncem ožujka za osam posto veća nego 2006. godine i dostigla je 15,5 milijardi eura. Kapital banaka u Srbiji sada iznosi 2,888 milijardi eura. Poslije lanjskoga povećanja od oko 72 posto kapital je nastavio rasti, a u prva tri mjeseca povećan je za 8,1 postotak, što je bankama omogućilo da povećaju kreditnu aktivnost za devet posto, i to najviše stanovništvu kome je odobreno 13,5 posto više zajmova. Učešće gospodarstva u kreditima se smanjilo na 59 posto. U nakani da preokrene trend NBS je odlučio da od 27. kolovoza pooštri mjere kojima će kreditiranje stanovništva biti po nepovoljnijim uvjetima. Gotovinski krediti su smanjeni sa deset na dvije godine otplate, a mjesečno zaduženje građana ne može biti veće od 30 posto njihovih primanja. Banke su mjere središnje banke ocijenile veoma oštrima, uz najavu da će one izazvati povećanje kamata, što Radovan Jelašić, guverner NBS-a, smatra nepotrebnim potezom poslovnih banaka. Na uzavrelom bankarskom tržištu banke se doslovno bore za svakog klijenta, nudeći kredite telefonom. Prema ocjeni Olivera Regla, predsjednika Izvršnog odbora Raiffeisen banke, borba među bankama tek predstoji. Dosta je banaka posljednjih godina stiglo na relativno malo tržište, pa bi se manji “igrači” koji su došli s velikim očekivanjima mogli razočarati.

Dampinški krediti
Neke inozemne banke platile su visoku cijenu kada su kupovale domaće, da bi zakoračile na tržište. Ima i onih koje nisu dobile željeni dio bankarskog “kolača”, očigledno premalog za toliki broj banaka. Zato pojedine banke pokušavaju povećati tržišni udio nudeći kredite i po dampinškim cijenama, ali to čine na kratak rok jer ne uspijevaju ugroziti najveće banke, pa među upućenima vlada uvjerenje kako će se manje banke uskoro morati priključiti velikim ili će nestati.

Stanovništvu 46 posto ukupnih depozita

Kreditna zaduženost banaka u inozemstvu iznosila je krajem ožujka 2,3 milijarde eura, a 97,2 posto kredita je na rok dulji od jedne godine. U bankarskim depozitima i dalje dominira stanovništvo sa 46 posto u odnosu na gospodarstvo koje ima 30 posto. Devizni depoziti iznose blizu 67, a dinarski oko 33 posto. Depoziti po viđenju i kratkoročni čine 90,5 posto, što pokazuje da povjerenje građana prema bankama još nije vraćeno u očekivanoj mjeri. U prva tri mjeseca građani su bankama povjerili na štednju 432 milijuna eura u devizama, od kojih je kod prvih 10 banaka ostavljeno 67 posto. Cijeli bankarski sektor nema teškoća s likvidnošću, uz dobit od 100 milijuna eura.

Autor: Rato Petković
21. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close