Turistička sezona, preslagivanje portfelja i dobri prinosi na državni dug u domaćoj valuti, nakratko su potaknuli potražnju institucionalnih investitora za državnim obveznicama. U utorak je promet obveznicama na Zagrebačkoj burzi iznosio solidnih 84,3 milijuna kuna, pri čemu su ulagači pokazali najviše interesa za kunske obveznice s duljim rokovima dospijeća. Snažnijem volumenima trgovanja ne treba se prerano nadati jer je sekundarno tržište duga preplitko, što je pokazala i srijeda kad se obveznički promet srušio na tek 7,7 milijuna kuna.

Atraktivan prinos
Potražnja za kunskim papirima u utorak je znatno nadmašila ponudu pa bilježimo značajniji porast cijena, posebno na duljem kraju krivulje, primijetili su analitičari Raiffeisen banke, referirajući se na obveznice s duljim rokovima dospijeća. Domaći kunski dug, naime, trenutno je prilično interesantno ulaganje. U srijedu je kunska obveznica s dospijećem 2020. godine nosila prosječni prinos od 6,327 posto. Istodobno, obveznica jednakog dospijeća, ali valutno vezana uz euro, nosila je tek 6,081-postotni prinos. “Pojačana nedavna trgovina obveznicama posljedica je trenutne potražnje institucionalnih investitora koja je uvelike ovisna o čimbenicima poput oskudnosti ponude uz istovremenu potrebu da se zadovolje normativni uvjeti strukture portfelja, tečajnim kretanjima i očekivanjima”, prokomentirala je Zrinka Živković Matijević iz RBA banke.

Plitko tržište
Atraktivnost državnog duga ovisit će, kaže, i o kretanju tečaja domaće valute. S primicanjem kraja turističke sezone očekuje se slabljenje kune prema kraju godine, a jačina deprecijacijskih pritisaka bit će određena priljevom inozemnoga kapitala, nastavkom razduživanja prema inozemstvu uz istovremenu korporativnu potražnju za devizama pa se tečaj očekuje na razinama od 7,6 kuna za euro. No, ključni problem domaćeg obvezničkog tržišta je što je ono iznimno plitko. Institucionalni ulagači, posebice mirovinski fondovi koji imaju kontinuirane priljeve u portfelj imovine pod upravljanjem (koja sada premašuje 46 milijardi kuna) rado bi vidjeli nove ulagačke prilike na domaćem tržištu. Stoga se jednokratni skok trgovine na Zagrebačkoj burzi, kažu naši sugovornici, prije može objasniti tek preslagivanjem portfelja uoči aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija ili sličnim tehničkim potezom, nego trajnijim oživljavanjem tržišta koje bi razveselilo ulagače.

Odlučit će rejting
Zdeslav Šantić iz SG Splitske banke upozorava da će kretanja na obvezničkom tržištu posebno ovisiti o dugađanjima u eurozoni. “Osim o razvoju situacije u Grčkoj i Španjolskoj te potezima ECB-a, ključno je kako će biti ocijenjen kreditni rejting države u predstojećoj reviziji”, zaključio je Šantić.

Nedavna trgovina posljedica je potražnje institucionalnih ulagača
Z. Ž. Matijević, RBA banka

Cijene obveznica ovisit će o situaciji u eurozoni, ali i reviziji domaćeg rejtinga
Zdeslav Šantić, SG Splitska banka