Na kraju studenog hrvatski građani, tvrtke i država dugovali su inozemnim kreditorima 46,5 milijardi eura ili gotovo pola milijarde eura više nego u listopadu, pokazuju posljednji dostupni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o visini bruto inozemnog duga. U odnosu na prethodni mjesec bruto dug porastao je za jedan posto, odnosno za 444 milijuna eura ponajviše zahvaljujući padu vrijednosti eura prema američkom dolaru, što je umjetno povećalo dug. “Uzimajući u obzir visoku averziju prema riziku koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da ne očekujemo veći rast kredita banaka, i u ovoj godini očekujemo vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga”, procjena je analitičara Raiffeisen banke. No analitička procjena nastala je prije najavljenoga investicijskog buma ministra Radimira Čačića zbog kojih bi sve prognoze mogle pasti u vodu.

Val investicija
Čačić je, podsjetimo, najavio pokretanje vala ulaganja vrijednih oko 2,4 milijarde eura. Premda bi nositelji tih ulaganja trebale biti državne tvrtke (iako je još nejasno koliko su one za to zapravo spremne) poput HEP-a, Hrvatskih voda i HŽ-a, sam ministar najavio je da bi dio financiranja trebali pružiti inozemni kreditori, među kojima i Europska banku za obnovu i razvoj (EBRD). Unatoč neizvjesnosti jasno je da bi realizacija već i dijela projekata znatno povećala javni dug, možda i do 70 posto udjela u BDP-u, jer kredita nema bez garancija države.

Tvrtke vraćaju kredite
Mjesečnom rastu duga ponajviše je pridonio financijski sektor, dok je zaduživanje ostalih stagniralo. Tako su financijske institucije na kraju studenog u inozemstvo dugovale 14,1 milijardu eura, što je za 361 milijun eura više nego krajem listopada. Iz perspektive zdravlja javnih financija treba primijetiti da je inozemni bruto dug gotovo ostao nepromijenjen u odnosu na studeni prethodne godine. Jedini dijelovi domaće ekonomije koji su povećali svoju izloženost stranim kreditorima uz financijske institucije bile su privatne tvrtke. Ipak, podatak može zavarati jer su tvrtke svoju zaduženost povećale samo tijekom siječnja 2011. nakon čega su i one krenule s trendom razduživanja prema inozemstvu, odnosno povećanom vraćanju starih kredita i neuzimanju novih. Podaci središnje banke ilustriraju da su tvrtke svoje potrebe za kapitalom namirivale kod domaćih banaka što je posljedica pogoršanih uvjeta na svjetskim tržištima koja su poskupila strane izvore financiranja.

Apetiti države rastu
Država, mjerena javnim sektorom, na kraju studenog dugovala je u inozemstvo 14,3 milijarde eura, a to je za 70 milijuna eura manje nego krajem 2010.Raščlane li se država i državne tvrtke, evidentno je da dug države iznosi 7 milijardi eura, što je 6,4 posto više nego krajem 2010. Državne su tvrtke pak smanjile zaduženost za 1,2 posto u usporedbi s krajem 2010., na 5,7 milijardi eura.