Imovina otvorenih investicijskih fondova u posljednjih mjesec dana smanjila se za 1,1 milijardu kuna pa je domaća fondovska industrija krajem srpnja u portfeljima upravljala s 11,8 milijardi kuna, najnoviji su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Na ljestici najvećih dominiraju novčani fondovi. Daleko ispred svih konkurenata, najveću imovinu od 2,7 milijardi kuna ima ZB Plus, novčani fond pod upravljanjem ZB Investa iz grupe Zagrebačke banke.

Bez većih promjena
Na drugom mjestu je PBZ Novčani fond sa 994,4 milijuna kuna imovine, 834,4 milijuna ima Raiffeisen Cash, dok Erste Money ima 748,9 milijuna kuna vrijedan portfelj. Kod dioničkih fondova, donedavno najpropulzivnijeg dijela industrije, u srpnju nije bilo većih promjena. Neto imovina kojom upravlja 51 fond u mjesec dana smanjila se za 0,53 posto te dosegla 2,1 milijardu kuna. U segmentu mješovitih fondova srpanj je donio pad imovine za 2,4 posto na razinu od 1,3 milijarde kuna. Uzlazni trend pak imali su obveznički fondovi čija se imovina povećala za 8,5 posto te je krajem srpnja iznosila 612,7 milijuna kuna. Iz Hanfinih podataka o strukturi ulaganja novčanih fondova, može se iščitati da je trenutno najjači dio domaće fondovske industrije uglavnom oslonjen na domaće tržište. Na njemu je uloženo 98,5 posto imovine od čega je 70 posto u depozitima, a petina u kratkoročnim vrijednosnicama dok je manji dio plasiran u državne obveznice, potraživanja ili se drži u gotovini.

Preferiraju inozemstvo
Inozemne opcije za ulaganja preferiraju pak dionički fondovi koji u stranim vrijednosnicama drže 65 posto imovine, mještoviti imaju nešto više od 40 posto povjerenih sredstava, dok obveznički imaju manje od 30 posto. Situacija u fondovskoj industriji bez iznenađenja reflektira situaciju na domaćem tržištu kapitala; slabe promete i averziju ulagača prema riziku. Promet vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi u srpnju je dosegnuo svega 265 milijuna kuna prometa od čega je 162,2 milijuna kuna bilo trgovanje dionicama. U kolovozu je situacija tradicionalno još gora; prosječan redovni dnevni promet do kraja prošlog tjedna bio je manji od sedam milijuna kuna.

Zakon o alternativnim fondovima

Javna rasprava traje do kraja kolovoza
Do kraja kolovoza trajat će javna rasprava o nacrtu prijedloga novog zakona koji će regulirati poslovanje alternativnih investicijskih fondova, objavilo je Ministarstvo financija. Novi zakon trebao bi dati zaseban pravni okvir za sve fondove koji ne ulaze u kategoriju klasičnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, poput onih s privatnom ponudom, nekretninskih i fondova rizičnog kapitala. Krajem srpnja na snagu je stupila Direktiva EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova, a rok za implementaciju u članicama je 22. srpanj 2013. Cilj je osigurati visoku razinu zaštite ulagatelja utvrđivanjem zajedničkog okvira za odobrenje za rad i nadzor društava za upravljanje. Ideja je da taj zakon i porezni propisi omoguće ponudu fondova na domaćem tržištu i poboljšaju ulagačku klimu. Novi zakon trebao bi stupiti na snagu ulaskom Hrvatske u EU, a u Ministarstvu tvrde da će imati velik utjecaj na domaće tržište kapitala i uvelike odrediti sudbinu društva za upravljanje.