Prema podacima Hanfe ukupna imovina 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, krajem studenog, iznosila je 24 milijarde i 728 milijuna kuna. Studeni je tako u posljednje dvije godine treći mjesec pored kolovoza i rujna u kojem je zabilježen pad imovine. Ovoga je puta imovina pala zbog očite korekcije na tržištu kapitala, nakon IPO-a HT-a koji je privukao velik broj novih ulagača u dionice, ali i u fondove. Novi ulagači su, ne poznajući oscilacije tržišta kapitala, na korekciju reagirali s masovnim povlačenjem sredstava iz dionica te dioničkih i mješovitih fondova što je uzrokovalo produbljenje korekcije koja je nadomak izbora i zaustavljena. Spomenuta je korekcija na fondove utjecala tako da je ukupna imovina svih otvorenih fondova s javnom ponudom pala za 4,65 milijardi kuna, odnosno za 15,83 posto.

Pad u drugom kvartalu
Ako uračunamo pad cijena dionica i udjela fondova u ukupni pad imovine fondova, iznos koji su ulagači povukli iznosi otprilike polovicu od 4,65 milijardi kuna. Usprkos padu imovine u studenom u ovoj je godini imovina fondova uvećana za 9,418 milijardi kuna, odnosno za 61,51 posto. U odnosu na šest mjeseci prije imovina fondova bilježi pad imovine od 1,152 milijarde kuna, odnosno za 4,45 posto, a u odnosu na kraj studenog 2006. imovina se uvećala za 71,40 posto, odnosno za 10,301 milijardu kuna, od toga su u spomenutom razdoblju jedino dionički i mješoviti fondovi bilježili rast imovine, i to za 10,949 milijardi kuna, dok je imovina novčanih i obvezničkih fondova u posljednjih godinu dana ukupno pala za 648 milijuna kuna. U studenom su jedini koji su zabilježili rast imovine bili novčani fondovi koji su zabilježili rast od 506 milijuna kuna te je tako njihova imovina ponovno prešla granicu od tri i pol milijarde kuna, iznad koje su posljednji put bili prije osam mjeseci, odnosno krajem ožujka 2007. godine. Imovina svih novčanih fondova iznosila je tri milijarde i 510 milijuna kuna. U posljednjih dvanaest mjeseci novčanim fondovima imovina je porasla samo još u prosincu 2006. godine te u svibnju i kolovozu ove godine. Njihova se imovina smanjila za 162 milijuna kuna, odnosno za 4,42 posto. U studenom je tako prekinut lagan, ali ipak prepoznatljiv trend padanja imovine novčanih fondova. Obveznički su fondovi nastavili trend padanja imovine koji se nastavlja već dvadeset i prvi uzastopni mjesec. Njihova je imovina u listopadu pala na 679 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od blagih 40,912 milijuna kuna, odnosno pad od 5,69 posto. Imovina obvezničkih fondova pala je na razinu na kojoj je posljednji put bila prije 35 mjeseci, znači krajem prosinca 2004. godine.

Gubitnici mješoviti i dionički
Najveći pad imovine nakon 31 mjesečnog neprekidnog rasta (iznimka je kolovoz 2007.) ostvarili su dionički i mješoviti fondovi koji su ipak zadržali svoju dominantnu poziciju u fondovskoj industriji, a koja je jačala od početka godine. U posljednjih 31 mjesec pored kolovoza još je jedino studeni mjesec u kojem su dionički fondovi zabilježili pad imovine, a koja je pala za čak 22,46 posto. Njihova je imovina u studenom pala za tri milijarde i 421 milijun kuna sve do iznosa od 11,809 milijarde kuna, koliko je imovina dioničkih fondova iznosila u svibnju ove godine. Usprkos padu u studenom, samo u ovoj godini dionički fondovi bilježe rast imovine za 7,497 milijardi, odnosno za 173,91 posto. Najveći apsolutni i relativni pad imovine u studenom bilježe najveći dionički fondovi, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe i ZB Aktiv, od kojih svaki bilježi pad imovine za više od 600 milijuna kuna, slijedi ih s padom od 418 milijuna kuna Erste Adriatic Equity, a pad veći od 100 milijuna kuna bilježe još KD Victoria i Prospectus JIE. Među svima samo je najmlađi dionički fond KD Nova Europa ostvario rast od 39 milijuna kuna. S padom imovine u studenom od 1,693 milijarde kuna mješoviti su fondovi završili s ukupnom imovinom od 8,732 milijardi kuna te time pali ispod granice od 10 milijardi kuna, a iznad koje su se nalazili posljednja četiri mjeseca. U odnosu na mjesec prije imovina mješovitih pala je za 16,24 posto. Među njima najveći apsolutni pad, kao i kod dioničkih, bilježe najveći fondovi. Više od 400 milijuna pala je imovina ZB globalu, dok PBZ Global i Raiffeisen Balanced bilježe pad od 386 i 319 milijuna kuna. Svi su ostali mješoviti fondovi zabilježili pad imovine manji od 100 milijuna kuna. Nakon pada imovine u studenom nema više nijednog fonda koji upravlja s imovinom većom od 3 milijarde kuna, najbliže spomenutoj granici je najveći fond ZB aktiv imovina kojega je krajem studenog iznosila 2,994 milijarde kuna.

Iztok Likar, www.hrportfolio.com

Imovina dioničkih i mješovitih fondova prešla 20 mlrd. kuna

Ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova uspjela se zadržati iznad 20 milijardi kuna te je krajem listopada iznosila 20,541 milijardu kuna, a predstavlja čak 83,06 posto imovine uložene u otvorene fondove s javnom ponudom. Krajem studenog najvećim su dijelom sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali dionički fondovi (11,809 mlrd. kuna), slijede ih mješoviti fondovi koji su upravljali s imovinom od 8,732 milijarde kuna, novčani su upravljali sa 3,510 milijarde, a obveznički s imovinom od 679 milijuna kuna. Tržišni udio koji su izborili dionički fondovi pao je ispod 50 posto, a iznosio je 47,75 posto, mješoviti su na drugom mjestu sa 35,31 posto tržišnog udjela. Novčani fondovi su povećali svoj udio na 14,19 posto tržišnog udjela, dok su obveznički završili na 2,74 posto tržišnog udjela. Krajem studenog u fondove je bilo uloženo 4 752 eura per capita.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji