Već četvrti uzastopni tjedan redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi bilježi pad. Polovica od najlikvidnijih deset izdanja bilježi tjedni rast cijene. Dvije trećine fondova je ostvarilo pozitivne tjedne prinose. Među najboljih deset fondova prema rastu ostvarenom u proteklom tjednu nalaze se dionički, dva mješovita i jedan obveznički fond, a najbolji rezultat ostvario je ZB euroaktiv s rastom nešto višim od dva posto. Inače, protekli je tjedan od ukupno 85 fondova, njih 56 poraslo dok je ostalih 28 zabilježilo negativne rezultate. Time su fondovi statistički gledano ostvarili iznadprosječno dobre tjedne rezultate u odnosu na rezultate koje bilježe u zadnjih šest mjeseci.

Polovični uspjeh
Na vrhu ljestvice najuspješnijih u proteklom tjednu nalaze se dionički i dva mješovita te jedan obveznički fond. Deset najboljih bilježi tjedni rast u rasponu od 2,04 do 0,63 posto, a rezultati svih fondova u proteklom tjednu kreću se u rasponu od 2,04 do -4,50 posto. Među onima koji su porasli, samo najbolji ZB euroaktiv bilježi rast veći od jedan posto. Tjedni pad veći od jedan posto zabilježilo je devet fondova, među njima ih je pet palo za više od dva posto. Od ukupno 57 dioničkih i mješovitih fondova njih dvadeset i devet ih je poraslo dok je ostalih dvadeset i osam negativno korigirano. Najveći rast kod dioničkih od 2,04 posto bilježi dionički fond koji investira na zapadna svjetska tržišta, ZB euroaktiv, a slijedi ga AC Balkan s rastom od 0,87 posto. Najviše su na vrijednosti u proteklom tjednu s padom od 4,50 posto izgubili AC Rusija i MP-Global.HR čiji je pad iznosio 2,75 posto. Posebni dionički fond, OTP Indeksni se je provukao u pozitivu s rastom od 0,12 posto, dok je energetski HPB Titan pao za 2,80 posto. Mješoviti fondovi su zabilježili relativno dobar tjedan te su ostvarili tjedne promjene u vrlo malom rasponu od 0,88 do -0,71 posto. Od sedamnaest mješovitih fondova njih deset je tjedan završilo u plusu. Najbolji su bili ST Balanced s rastom od 0,88 posto, a slijedi ga Raiffeisen Balanced s rastom od 0,76 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova bilježe HPB Global čiji pad iznosi -0,71 posto i Ilirika JIE Balanced s padom od 0,65 posto. U grupi obvezničkih fondova, od ukupno njih trinaest, dvanaest bilježi pozitivne rezultate, što znači da su obveznički fondovi odlično završili tjedan. Minimalni pad od 0,03 posto imao je jedino PBZ Bond fond, dok ostale, koji su završili u plusu, predvode ST Bond s porastom od 0,70 posto i OTP euro obveznički kojem je vrijednost uvećana za 0,39 posto.

Rast svih novčanih fondova
Svih petnaest novčanih fondova je poraslo, a ostvarili su pozitivne tjedne rezultate u rasponu od 0,06 do 0,15 posto. S najvećim tjednim prinosom od 0,15 posto na vrh ljestvice novčanih fondova ponovno je zasjeo InterInvest Cash, a s rastom od 0,10 posto ga slijede PBZ Dollar fond i HI-cash. Prema prinosu ostvarenom od početka godine, dvadeset i šest fondova je u plusu. Među njima su svi predstavnici novčanih, devet obvezničkih te najmlađi dionički i mješoviti fondovi, Prospectus Worldwide i Agram Trust. Ostalih pedeset i devet fondova još je u minusu u odnosu na početak godine. Prinosi fondova u ovoj godini kreću se u rasponu od 3,37 do -37,2 posto. Najbolji rezultat bilježe novčani PBZ Dollar fond (3,37 posto) i HPB Obveznički (3,29 posto) te VB Cash (3,04 posto).

Kod izračuna tjednih promjena fondova u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.7. do 7. 8. 2008., a zaključne vrijednosti indeksa i dionica na dan 8. 8. 2008.

IZTOK LIKAR
www.hrportfolio.com

CROBEX u 2008. u minusu 30,7 posto

Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX tako je u trideset i drugom tjednu ove godine u odnosu na kraj prošle godine u minusu 30,68 posto. Obveznički indeks Crobis lagano je porastao, za 0,1 posto, te je tjedan završio na 95,66 boda, a u 2008. bilježi pad od 0,85 posto. Svi regionalni indeksi osim slovenskih bilježe pad. Regionalni Dow Jones Balkan 50 razdoblje završio je na 912,11 bodova, što je pad od 1,6 posto.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima