Klub ekonomista šest najvećih banaka snizio je prognoze gospodarskog rasta u ovoj godini te sada umjesto 1,3 posto pada očekuju 1,5 posto. Zahvaljujući nedavnom skoku cijena struje i nafte očekivana inflacija skočila je sa 2,5 posto na 3,3 posto. Ipak, kažu, poboljšanja ima. Početak fiskalne prilagodbe popravio je očekivanja o deficitu i cijeni državnog duga, no ne toliko da bi od toga koristi imao realni sektor.

Skok inflacije
Uz “podrezani” BDP ekonomisti su revidirali i njegove sastavnice. Smatraju da će se najveći pad od 3,5 posto dogoditi u investicijama, no to je prosjek njihovih očekivanja, s time da su individualne prognoze prilično različite: najveći pesimist očekuje pad za 6 posto, a najveći optimist za jedan posto. Kad su u pitanju druge sastavnice BDP-a, Klub ekonomista puno je složniji: prosječna očekivana stopa promjene osobne potrošnje iznosi -1 posto, a promjena izvoza iznosi -1,3 posto. Previše razilaženja u mišljenjima nema ni kod osjetno većih, gotovo za čitav postotni bod, inflacijskih očekivanja. Najveći optimist vjeruje da će godišnji porast razine cijena biti tri posto, a najveći pesimist očekuje 3,5 posto. “Jednoglasna revizija očekivanja rasta cijena ne treba čuditi u svjetlu promjena cijena inputa”, stoji u drugim ovogodišnjim Izgledima HUB-a. S druge strane “jedina važna” stavka koja je poboljšana jest manjak u državnoj blagajni pa očekivani deficit sada iznosi 4,7 posto BDP-a. “Ekonomisti su i početkom godine, kada su očekivali deficit od 4,9 posto BDP-a, u očekivanja ugradili mogućnost fiskalne prilagodbe, a ovom revizijom ta očekivanju su još malo poboljšana”, stoji u publikaciji. Vrijedi napomenuti da istodobno Vlada očekuje manjak u fiskusu od 2,8 posto, a pridodaju li se tome lokalna uprava i tvrtke poput HAC-a, deficit raste na 3,3 posto. Drastična razlika u projekcijama minusa dijelom je posljedica metodologije jer ekonomisti u svoja očekivanja ugrađuju i jednokratne stavke koje Vlada ne budžetira unaprijed.

Stabilnija situacija
“I dok su početkom godine postojale dvojbe o smjeru fiskalne politike i mogućnosti zadržavanja rejtinga, očito je da su potezi nove Vlade u prvih šest mjeseci malo ohrabrili ekonomiste”, stoji u komentaru očekivanja uz napomenu kako će financijska situacija na kraju ove godine ipak biti stabilnija nego što je izgledalo krajem 2011. To je ponajprije vidljivo iz nižih kamatnih stopa na tržištu novca, ali i iz nižih prinosa na državne obveznice koji su se spustili s očekivanih 7,4 na 6,8 posto.