Godina na izmaku donijela je jedno od najdinamičnijih razdoblja za hrvatsko tržište kapitala u posljednjem desetljeću. Nakon ulaska u europodručje i Schengen, uz stabilno makroekonomsko okružje i snažan investicijski ciklus, domaća burza bilježi rast koji nadmašuje očekivanja. Povećan interes investitora, veći promet i pozitivan sentiment pridonijeli su jačanju indeksa Zagrebačke burze, što potvrđuje da se tržište kapitala sve brže institucionalizira i postaje sve važniji izvor financiranja poduzeća.
U takvom okružju ponovno se otvorio prostor za inicijalne javne ponude dionica (IPO-ove). Interes nekoliko poduzeća za izlazak na burzu upućuje na to da je stvoren zdrav investicijski ekosustav, u kojem se kapital prikuplja putem tržišta, transparentno i dugoročno. Kako ulagačka baza jača od uvođenja “narodnih” obveznica i trezoraca, a mirovinski i investicijski fondovi povećavaju svoj značaj, IPO-ovi bi se mogli nastaviti i u 2026. godini, što bi povećalo likvidnost i dubinu tržišta.
Važna uloga fondova
Posebno važnu ulogu u takvom razvoju imaju mirovinski fondovi, čija se imovina iz godine u godinu povećava i koji ostaju ključan domaći institucionalni investitor. Njihova stabilnost i dugoročnost temelj je tržišne otpornosti, dok ulaganjima pridonose razvoju domaćega gospodarstva. Paralelno s njima rastu i investicijski fondovi, koji privlače sve veći broj ulagatelja, osobito u segmentu novčanih fondova.
Upravo je taj segment novčanih fondova područje kojem će Hanfa u 2026. posvetiti posebnu pozornost. Naime, brz rast imovine, visoka osjetljivost na promjene kamatnih stopa i potencijalna koncentracija ulaganja zahtijevaju pojačanu superviziju. Iskustva pokazuju kako nagli priljevi i odljevi mogu stvoriti probleme u likvidnosti, stoga će cilj nadzora biti pravodobno detektirati rizike i osigurati stabilnost fondovske industrije bez ograničavanja njezina razvoja.
Supervizija također prolazi kroz transformaciju jer se novim analitičkim platformama, intenzivnijim radom na nadzoru temeljenom na riziku, a zatim i pomoću bolje digitalne infrastrukture i pojačane suradnje s europskim nadzornim tijelima omogućuje učinkovitije praćenje tržišnih trendova i rana identifikacija ranjivosti. Provedba akcijskih planova iz Strateškog okvira bit će u fokusu našeg rada iduće godine.
I dalje ćemo raditi na smanjivanju regulatornog opterećenja te ćemo kroz sandbox PutNaTržište zainteresiranim poduzećima osigurati edukaciju i informacije za provođenje IPO-ova. I mali investitori potrebni su tržištu kapitala kako bi se povećala njegova dinamika. Zbog toga su određeni prijedlozi projekata hvalevrijedni, kao što je, primjerice, prijedlog projekta uvođenja investicijskog računa.
Intenzivan regulatorni ciklus
Dolaskom 2026. godine očekuje nas intenzivan regulatorni ciklus. Na razini EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, rade se posljednje pripreme za provedbu revizije Direktive Solventnost II, čime će se unaprijediti kapitalni zahtjevi, upravljanje rizicima i transparentnost sektora osiguranja. Hrvatska će istodobno raditi na implementaciji niza novih zakona iz područja tržišta kapitala, održivog financiranja, investicijskih usluga i digitalne operativne otpornosti, što će dodatno modernizirati financijski okvir.
Neizostavna je tema i umjetna inteligencija, koja već umnogome mijenja način na koji se prikupljaju podaci, analiziraju rizici i donose odluke. Umjetna inteligencija industriji donosi prilike za automatizaciju, personalizirane usluge i bolje upravljanje portfeljem. Ključno je da njezina primjena bude odgovorna, transparentna i sigurna, što će biti jedan od važnih fokusa regulatora u idućoj godini.
Hrvatsko tržište kapitala tako ulazi u razdoblje brzog razvoja, ali i povećane složenosti. Uspjeh će ovisiti o sposobnosti da se rast prati kvalitetnim nadzorom te da se potiču IPO-ovi i novi proizvodi, a istodobno čuva stabilnost financijskog sustava. Upravo je ta ravnoteža dinamike i sigurnosti ključ modernog reguliranog tržišta koje Hrvatska sada sve jasnije gradi.
