Povećanje cijene metala na svjetskom tržištu zbog nestašice električne energije u najvećim svjetskim rudnicima ipak ne bi trebalo znatnije utjecati na poslovanje hrvatskih tvrtki koje koriste bakar i čelik kao sirovinu. Svjetski analitičari predviđaju daljnji rast cijene metala zbog nestašice struje podsjećajući da, primjerice, Čile doživljava najveću sušu u posljednjih pet desetljeća, a da su Južna Afrika i Kina počele primjenjivati restrikcije struje. Najveći svjetski proizvođači bakra objavili su da postoji opasnost da zbog nestašice struje budu prisiljeni smanjiti proizvodnju.

Veći troškovi
Iz Željezare Sisak su poručili kako nema brige za njihovo poslovanje, jer sukladno povećanju cijene sirovine, rastu i njihovi proizvodi. “Kako se povećavaju troškovi proizvodnje, tako rastu i cijene gotovih proizvoda. Proizvodimo li ‘skuplji’ metal, po većoj cijeni ćemo ga i prodati. To je stvar tržišta, a ono je nepredvidivo. Tako da nas ne zabrinjava vijest o poskupljenju”, kazala je glasnogovornica Željezare Sisak, Martina Mladenović.Kako Željezara Sisak ima tri pogona, pojašnjava Martina Mladenović, tako postoje i tri osnovne vrste cijevi s različitim cijenama. “Bešavnim cijevima su za domaće tržište cijene ostale iste, a za izvoz su se smanjile pet posto. Šavnim cijevima, koje su toplo valjane, cijene su porasle za 29 posto, a hladno valjanim šavnim cijevima cijena je porasla za 24 posto. Hladna prerada također bilježi porast, i to kod bešavnih cijevi za 10 posto, a šavnih 18 posto”, precizirala je Mladenović. Zbog rastućih troškova proizvodnje željezne rude i energije najveći svjetski proizvođač čelika, ArcelorMittal, planira povećati cijene na 250 dolara za tonu, a to će se primjenjivati i na neke već ugovorene isporuke čelika. Povećana razlika u cijeni bit će dodana svim isporukama od 5. svibnja nadalje. Cijena prerađenog čelika već je narasla sa 665 dolara na 740 dolara po toni u ožujku. U riječkom 3. maju kažu kako bakar, čija je cijena znatno porasla na svjetskom tržištu, koriste u manjim količinama za opremanje brodova, no ne u tolikoj mjeri da bi utjecalo na njihovo poslovanje. “Najavljuje se povećanje cijene čelika na svjetskom tržištu, no brodogradilišta se štite ugovorom na način da se prilikom potpisivanja ugovora unese zaštitna klauzula prema kojoj povećanje cijene sirovine ide na račun naručitelja”, pojasnio je glasnogovornik 3. maja Hrvoje Gligora. U Brodosplitu kažu kako čelik nabavljaju uglavnom iz Makedonije, te da povećanje cijene sirovine ugovornom klauzulom, kao i u 3. maju, plaća naručitelj broda.

Rast cijena
“Budući da bi cijena materijala u ukupnoj cijeni broda trebala bitiod 55 do 65 posto, a u toj cijeni bakar kao komponenta može direktno ili indirektno imati udio maksimalno desetak posto, to znači da promjena cijene bakra ima direktni utjecaj na oko 5,5 do 6,5 posto cijene broda. Dakle, ako bakar poskupi 10 posto, cijena koštanja broda raste za oko 0,5 posto”, rekao je glasnogovornik u splitskom škveru Josip Jurišić. Svjetski proizvođači čelika tvrde da je povećanje cijene valjanog čelika u Europi rezultat rasta cijena željezne rude. Potražnja za željeznom rudom, koja je jedna od glavnih sirovina za proizvodnju čelika, naglo raste budući da brzo rastuća nova tržišta poput kineskog troše goleme i sve veće količine čelika.