Negativniji utjecaj europske dužničke krize slabi i glavni negativni rizik za oporavak donosi značajno usporavanje ruskog gospodarstva.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) srezala je prognoze rasta za istočnu Europu ponajviše zbog očekivanog znatnog usporavanja Rusije i Poljske.
Škare nije izbjegla ni Hrvatska; umjesto rasta na koji se računalo još u siječnju, gospodarstvo će pasti 0,3 posto. "Razlozi za usporavanje razlikuju se od zemlje do zemlje, no ono bi trebalo biti 'poziv za uzbunu' za cijelu regiju da oživi strukturne reforme koje su zaustavljene od početka krize ", upozorio je glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) srezala je prognoze rasta za istočnu Europu ponajviše zbog očekivanog znatnog usporavanja Rusije i Poljske.
Škare nije izbjegla ni Hrvatska; umjesto rasta na koji se računalo još u siječnju, gospodarstvo će pasti 0,3 posto. "Razlozi za usporavanje razlikuju se od zemlje do zemlje, no ono bi trebalo biti 'poziv za uzbunu' za cijelu regiju da oživi strukturne reforme koje su zaustavljene od početka krize ", upozorio je glavni ekonomist EBRD-a Erik Berglof.
Poznate boljke
Za razliku od većine zemalja regije koje će zabilježiti slabo, ali ipak pozitivno kretanje BDP-a, Hrvatska ostaje u recesiji s padom od 0,3 posto iako se još u siječnju očekivao rast od 0,8 posto. "Ekonomiju pritišću dugotrajni problemi nekonkurentnosti, nefleksibilnost tržišta rada te golem i neefikasan javni sektor", ponovio je EBRD dobro poznate boljke domaće ekonomije. Gospodarstvo susjedne Slovenije zabilježit će, umjesto dva posto, pad od 2,5 posto. Iako nešto slabija, recesija će se nastaviti i u 2014. kada bi tamošnja ekonomija očekivano trebala posustati dodatnih 0,9 posto. Korekcija očekivanja europskih gospodarstava je već drugi takav potez ove godine, no razliku od prethodnih ovaj puta pesimizmu nije uzrok europska dužnička kriza i njezino prelijevanje na regiju već utjecaj usporavanja ruskog gospodarstva. Ono će prema EBRD-u 'prikočiti' sa 3,5 posto na tek 1,8 posto. Ta brojka je značajno niža od prošlomjesečnih 3,4 posto rasta od MMF-a, ali i prognoze službene Moskve koja je izašla s brojkom od 2,4 posto rasta u 2013.
Berglof
Razlozi za usporavanje razlikuju se od zemlje do zemlje, no ono bi trebalo biti 'poziv za uzbunu' za cijelu regiju da oživi strukturne reforme koje su zaustavljene od početka krize
Manjak političke volje
Najefikasniji način za poticanje rasta u Rusiji je ubrzavanje reformi da se radikalno poboljša poslovno okruženje i ulagačka klima, posebice za inozemne ulagače, smatra Europska razvoja banka. Smatra, međutim, da ruska središnja banka ima "ponešto prostora" za poticanje ekonomije, a da istodobno ne ugrozi ciljanu inflaciju. Ekonomije 30 zemalja istočne Europe i središnje Azije u koje ulaže EBRD zabilježit će 2,1 posto rasta u 2013. umjesto ranije očekivanih tri posto, a u 2014. rast će ubrzati na 3,1 posto. EBRD smatra da utjecaj europske dužničke krize sve više slabi i da zapravo najveći rizik za rast leži u manjku političke volje u razvijenim europskim zemljama. Banka je pozvala njihove čelnike da preispitaju financiranje javnih usluga poput zdravstvenog i mirovinskog sustava kako bi stvorile temelje za dugoročno održivi rast. Prethodno očekivanje rasta iz siječnja od 1,3 posto za osam zemalja središnje Europe te baltičke zemlje sniženo je na 0,8 posto. Također, očekivanje za osam zemalja jugoistočne Europe, trgovinsko i financijski usko povezanih s eurozonom, korigirano je nešto umjerenije za 0,1 postotni bod na 1,4 posto.Snižene prognoze rasta regije nametnule su se kao glavna tema ovogodišnje skupštine EBRD-a koja se održava u Istanbulu. Čelnik banke Suma Chakrabarti na skupštini trebao bi dioničare banke uvjeriti da je do 2015. u regiji potrebno uložiti više od 30,5 milijardi dolara u nekretnine te male i srednje tvrtke za ekonomski oporavak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.125 milijardi kn proračun RH
16 milijardi kn proračuni gradova
20+ milijardi kn od parafiskalnih nameta
od svih tih 160+ milijardi kn, 80% ode na plaće, mirovine, subvencije, zdravstvo i socijalu
dakle, ili štampajte pare ili reži 50% zaposlenih u drž i javnom sektoru te 70% agencija koje svojim parafiskalnim nametima opterećuju gospodarrstvo sa 10ak milijardi a služe samo sebi jer Hr gospodarstvo i građani tehnićki ne mogu podnjeti drž. proračun viši od 75 milijardi ili max do 100milijardi ukupno fiskalnih i parafiskalnih nameta
Odlican post, slazem se 100%… ovo je uzas. 575 nameta, pdv, place porezi do 60%, dividende + jos mali milijun toga. Poceti brza otpustanja u javnom sektoru.
Proracun mozemo cca 80mrd nositi, slazem se. Za ostatak smanjiti sve poreze i prekinuti zaduzivanje.
S ovakvim porezima, na oporavak mozemo zaboraviti uopce.
125 milijardi kn proračun RH
16 milijardi kn proračuni gradova
20+ milijardi kn od parafiskalnih nameta
od svih tih 160+ milijardi kn, 80% ode na plaće, mirovine, subvencije, zdravstvo i socijalu
dakle, ili štampajte pare ili reži 50% zaposlenih u drž i javnom sektoru te 70% agencija koje svojim parafiskalnim nametima opterećuju gospodarrstvo sa 10ak milijardi a služe samo sebi jer Hr gospodarstvo i građani tehnićki ne mogu podnjeti drž. proračun viši od 75 milijardi ili max do 100milijardi ukupno fiskalnih i parafiskalnih nameta
Nikakva odgovornost. EBRD je uglavnokm ukljucen u projektno polu-javno financiranje, ponesto i daje priv sektoru. Nasi problemi su strukturni, EBRD tu nema s time nista.
No ja mislim da smo u recesiji i slij g, jer razduzivanje je uzasno intenzivno, a i dok potrosnja, osobna ne pocne rasti, sv eostalo je badava.
Uključite se u raspravu