Hrvati su najbogatiji u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem istraživanju talijanske banke UniCredit predstavljeno u četvrtak na varšavskoj konferenciji Europske banke za obnovu i razvitak.

Istraživanje pokazuje kako je financijska imovina hrvatskih građana, poput štednje u bankama, vrijednosnica, mirovinske štednje i osiguranja, krajem prošle godine imala udjel u BDP-u od 97,5% i bila je relativno najveća među zemljama regije SIE (srednja i istočna Europa)."Zapravo, imovina hrvatskih građana bila je čak dvostruko veća od prosjeka regije, odnosno za trećinu veća od prosjeka regije bez Rusije i Turske, te je tako dosegla gotovo polovinu usporedivog udjela financijske imovine građana u BDP-u Austrije, Njemačke i Italije", navodi se u istraživanju.

Financijska imovina Hrvata značajno je povećana i u odnosu na stanje s kraja 2008. godine, posljednje pretkrizne godine, kada je udjel u BDP-u iznosio 72,7 posto. Razlog tomu ponajviše leži u porastu imovine građana u mirovinskim fondovima i bankovnim depozitima. No, jednim je dijelom na povećanje udjela tijekom krize utjecalo i nominalno smanjenje BDP-a  od 4,4 posto u tom razdoblju, ističu analitičari UniCredita.Financijskog analitičara Vjeku Peretića ovakvi podaci ne iznenađuju. "Rezultati su očekivani i u korelaciji su s činjenicom da smo za razliku od drugih zemalja-članica Europske unije još uvijek u recesiji. U nesigurnim vremenima građani drže novac u bankama očekujući još gore uvjete i tako direktno djeluju prorecesijski", ocjenjuje Peretić.

S druge strane, iako štednja raste, dosta smo i dužni. Naime, udio financijskih obveza Hrvata iznosio je 39 posto BDP-a i bio je relativno najveći među zemljama SIE regije. Međutim, razlika u odnosu na prosjek regije ipak je bila nešto manja u usporedbi s financijskom imovinom.U odnosu na udio zaduženosti građana Austrije, Njemačke i Italije u BDP-u (58 posto), zaduženost hrvatskih građana relativno je bila samo za trećinu manja. Valja i naglasiti da je od 2008. do 2013. došlo do značajnog razduživanja hrvatskih građana, pa su njihove ukupne financijske obveze na kraju prošle godine bile čak i nominalno niže za 2,2 posto u odnosu na kraj 2008. godine, stoji u istraživanju. Promatrajući sastav financijske imovine, primjetno je da "novčana imovina" – gotovina u optjecaju i depoziti u domaćoj i stranoj valuti – i dalje prevladava, zaključuje se u istraživanju.