Austrijska Erste grupa, unutar koje posluje i istoimena treća po veličini domaća banka, završila je prvu polovicu godine s 929,7 milijuna eura gubitka i 198,4 milijarde eura imovine.

Premda je operativna dobit porasla na 1,52 milijarde eura, gotovo milijarda minusa posljedica je ubrzanog čišćenja bilance na dva najproblematičnija tržišta, u Rumunjskoj i susjednoj Mađarskoj. Prognoze za ovu godinu ostaju na predviđenih između 1,4 i 1,6 milijardi eura gubitka pa neće biti isplate dividende dioničarima, kao ni bonusa menadžmentu . "Odluka da ubrzamo čišćenje bilanci oslobodit će nam resurse tako da nećemo samo objaviti bolje rezultate u 2015. nego i doprinijeti obnovi kreditnog rasta u srednjoj i istočnoj Europi. Već sada primjećujemo vidljive i uravnoteženije stope rasta diljem regije i kao jedan od najvećih igrača cilj nam je biti jaki i spremni financirati taj rast", poručio je čelnik grupacije Andreas Treichl na predstavljanju polugodišnjih rezultata u Beču.

Jedino tržište na kojem je Erste prisutan, a na kojem rasta nema, jest Hrvatska. Domaća podružnica u prvoj polovici godine zabilježila je 9,4 posto nižu neto dobit od 114,6 milijuna kuna, dok je operativni rezultat porastao 5,4 posto na 988,6 milijuna kuna. Ukupna aktiva smanjena je na 58,3 milijarde kuna (-3,1%) pri čemu je kreditni portfelj pao na 38,3 milijarde kuna (-3,7 posto). Okruženje niskih kamatnih stopa pritisnulo je prihode od kamata čitave grupacije grupe na 2,2 milijarde eura, dok su troškovi smanjeni na 1,8 milijardi eura što je blago popravilo i omjer troškova i prihoda na 55,4 posto (u Hrvatskoj izvrsnih 36,6 posto). No, Erste je u Rumunjskoj izdvojio dodatnih 80 milijuna eura za rizike, uz najavu još rezervacija do kraja godine, a u Mađarskoj više od 130 milijuna eura koliko će ga koštati tamošnja inačica zakona o potrošačkom kreditiranju.

Stotine milijuna eura teško pitanje, zasad bez odgovora, ostaje koliki će udar donijeti najavljena obvezna konverzija kredita uz devizne klauzulu u mađarsku forintu. Ipak, ni kontroverzni potezi premijera Viktora Orbana ne tjeraju banke iz Mađarske. Na novinarsko pitanje što se mora dogoditi da Erste ode iz Mađarske, Treichl je kratko poručio: "Kad je u pitanju naša strategija za Mađarsku, to je dugoročna priča". Unatoč otpisima, kreditni portfelj se popravlja pa je udio loših kredita 9,4 posto, odnosno 12 milijardi eura od čega 1,6 milijardi eura otpada na Hrvatsku. Stopa adekvatnosti kapitala (Tier1) porasla je na 11,7 posto što je pozitivno uoči stres testa, zaključio je Treichl.

Andreas Treichl, Erste Group

Budite sretni što ne pričamo o Hrvatskoj

Niste puno naglašavali poslovanje u Hrvatskoj. Kako komentirate poslovanje i visoke rezervacije? Planirate li promjene menadžmenta? 
Nemamo namjeru mijenjati poslovne planove. Trenutna profitabilnost je naprosto odraz viših kapitalnih zahtjeva i ne implicira nikakav negativni razvoj događaja. Erste banka u Hrvatskoj posluje u teškom okruženju jer posljednjih godina nema ekonomskog rasta, ali dobro posluje ako gledate okruženje. Zadovoljni smo kolegama u Hrvatskoj. I još bih nešto naglasio; ovih dana prilično je dobro kad se o nekoj banci puno ne priča. Možete biti sretni zbog toga.

Ponovno se neslužbeno spominje vaš interes za akviziciju HPB-a. Možete li to potvrditi?
Jasno je da smo bili zainteresirani za HPB, dali smo i ponudu koju Vlada nije prihvatila. Ne izražavamo interes ako nešto nije dostupno za prodaju, a u ovom trenutku HPB se ne čini dostupnim.

S obzirom na ubrzano čišćenje, je li 2014. godina preokreta za Erste?
Tijekom proteklih godina bio sam vrlo oprezan kada su u pitanju predviđanja. Početkom srpnja objavili smo mjere s kojima se nadamo konačno ostaviti financijsku krizu iza sebe. Učinit ćemo sve u našoj moći da se u 2015. više ne bavimo posljedicama krize. Naši dioničari do sada su imali nekoliko bolnih i ružnih iznenađenja, ne s naše strane, nego iz drugih zemalja. Ako se pogorša kriza u Ukrajini i situacija u Rumunjskoj, morat ćemo mijenjati prognoze za čitavu Europu. 

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života